Kada bi svećenici na svoja primanja plaćali poreze i prireze kao i ostali građani Hrvatske te kada bi Katolička crkva bila lišena poreznih olakšica koje joj jamče ugovori sklopljeni sa Svetom Stolicom, godišnje bi u državnu kasu, prema izračunu dobro upućenog sugovornika iz crkvenih struktura, sjelo između 25 i 30 milijuna kuna. Ali, ulaskom u sustav PDV-a crkva bi i profitirala jer bi na svaki trošak mogla obračunavati predporez i vraćati si dio troška.

Izračun je napravio nakon što je Udruga građana za zaštitu ljudskih prava David na zagrebačkom Cvjetnom trgu počela skupljati potpise za peticiju kojom se od države traži potpuno oporezivanje Katoličke crkve.

NE ODBIJAMO PDV
'Kad bi svećenici na svaku naplaćenu misu, svako vjenčanje, sprovod i na sve milodare platili sve poreze, novac bi za državni proračun bio doista sitan. S druge strane, Crkva bi ulaskom u porezni sustav, prema mojim grubim kalkulacijama, profitirala. Budući da Crkva nije tvrtka, mi si ne možemo, kao ostali subjekti, plaćeni PDV obračunati u pretporez i vratiti si dio troška, mi ga moramo platiti u cijelosti. Na primjer, za obnovu zagrebačke katedrale damo 2,5 milijuna kuna. Svim majstorima i izvođačima normalno platimo PDV a da si ne možemo vratiti ni dio troška', kaže sugovornik Jutarnjeg lista, tvrdeći da se državi stoga svakako više isplati Crkva koja nije u sustavu PDV-a.

Svećenici - iako primaju plaću poput zaposlenika - ne plaćaju prireze i poreze jer su od njih oslobođeni sukladno 1. članku Ugovora između Svete Stolice i RH o gospodarskim pitanjima sklopljenog 1998. godine. Njihove se plaće isplaćuju od novca prikupljenog od plaćenih misa, sprovoda, krštenja i milodara, a biskupije im na minimalnu osnovicu plaćaju doprinose za zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Osnovna plaća svećenika iznosi 4.000 kuna, na što se obračunavaju premije s obzirom na staž, povećane obaveze i drugo.

Osim od vjernika, Katolička crkva se, sukladno Ugovoru, financira i izravno iz državnog proračuna. Budući da Ugovorom Hrvatska 'priznaje općedruštveno vrijedan rad Katoličke crkve u službi građana na kulturnom, odgojnom, društvenom i etičkom polju', RH će joj 'da bi ona mogla na doličan način nastaviti svoje djelovanje na promicanju općeg dobra', mjesečno davati iz proračuna iznos koji odgovara dvjema prosječnim bruto plaćama pomnoženim s brojem župa. Prošle godine radilo se o 245 milijuna kuna, a ranijih godina iznos je bio veći od 300 milijuna kuna, jer je Ugovor propisao da će iznos biti 20 posto veći tijekom prvih deset godina isplate kako bi se riješilo pitanje mirovina starijeg svećenstva, koje u socijalizmu nije ni na koji način moglo uplaćivati mirovinsko osiguranje.

'Novac dobiven iz proračuna Hrvatska biskupska konferencija trebala bi dijeliti tako da jedna trećina ide za popravak i izgradnju crkvenih objekata, jedna trećina za Caritas, a jedna za siromašne župe. Međutim, raspodjela toga novca nikad nije bila do kraja transparentna', kaže sugovornik Jutarnjeg.

Osim toga, Crkva se financira i svojom djelatnošću koja može biti potpuno profitna, poput iznajmljivanja poslovnog prostora, ali tada plaća porez kao i svi ostali.

Sljedeći važan izvor prihoda je i nemala crkvena imovina, na koju bi Crkva, prema najavama ministra Slavka Linića, trebala uskoro plaćati porez na nekretnine kao i ostali građani.

'Nije Crkvi problem porez, problem je što je velik dio crkvene imovine oduzet u prošlom režimu, a vraćeno nam je manje od jedan posto, iako je povrat, prema Ugovoru, davno trebao biti dovršen. U naravi nam se većinom vraćaju livade i šikare koje nikome ne trebaju. Naknade u novcu koje dobivamo smiješne su: za zgradu od 3.000 kvadrata u centru Zagreba, s dvorištem, dobili smo 1,8 milijuna kuna ili 80 eura po četvornom metru stambenog prostora', tvrdi sugovornik Jutarnjeg.