Cijene emisije ugljika u zgradama podići će troškove grijanja diljem EU-a od 2028. godine, a Hrvatska bi trebala biti među zemljama s najizrazitijim skokom cijena, pokazalo je u četvrtak istraživanje zaklade Bertelsmann.

Od 2028. godine cijene emisije stakleničkih plinova u zgradama i cestovnom prometu obračunavat će se u okviru jedinstvenog tržišta ugljika u EU kako bi se kućanstava i poduzeća potaknulo da s vremenom prestanu koristiti fosilna goriva štetna za klimu.

To će na računima osjetiti oko 103 milijuna kućanstava u cijeloj Europskoj uniji, pokazalo je istraživanje zaklade.

Tona ispuštenog ugljičnog dioksida trebala bi od 2028. godine stajati 60 eura i podići u prosjeku godišnji trošak grijanja za 17 eura po kućanstvu, procjenjuju u zakladi, uz velike razlike od regije do regije.

U pojedinim dijelovima srednje i istočne Europe godišnji troškovi grijanja kućanstava mogli tako u prosjeku biti veći za 100 do 400 eura budući da se u tim regijama još uvelike koriste fosilna goriva, a emisija ugljika još nije uračunata u cijene, pokazala je analiza zaklade.

Daleko najviše trebao bi porasti trošak grijanja kućanstava u Poljskoj, za čak 372 eura godišnje. Na drugom je mjestu Slovačka s troškom većim za 243 eura godišnje.

Slijedi Hrvatska s računima grijanja kućanstava većim za 207 eura godišnje od 2028. godine. Blizu je i Slovenija gdje bi trebali porasti za 198 eura.

U nekim će pak državama grijanje pojeftiniti budući da su u račune već uključili cijenu ugljične emisije. Bude li tona emisije ugljičnog dioksida stajala 60 eura, računi kućanstava u Švedskoj trebali bi biti niži za 273 eura godišnje, a u Danskoj za 102 eura, izračunali su u zakladi.