U četvrtak objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) potvrđuju da Hrvatska, nakon tri godine, izlazi iz razdoblja deflacije, s obzirom da su u veljači potrošačke cijene porasle treći mjesec zaredom, i to brže nego mjesec dana prije, kada su ojačale 0,9 posto.

Rast cijena od 1,4 posto na godišnjoj razini najveći je od kolovoza 2013., kada su porasle 1,9 posto.

"Osim učinka baznog razdoblja - u veljači prošle godine potrošačke cijene zabilježile su pad za 1,4 posto godišnje - rast inflacije u veljači potpomognut je rastom cijena prijevoza, osobito u kategoriji goriva i maziva za osobne automobile", navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.

Najviše porasle cijene goriva i restorana

U veljači su, naime, na godišnjoj razini najviše, 7,3 posto, porasle cijene prijevoza, pri čemu su cijene goriva za prijevozna sredstva skočile 16,3 posto.

S rastom od 3,8 posto slijedile su cijene restorana i hotela, dok su cijene hrane i bezalkoholnih pića porasle za 3,4, a duhana i alkoholnih pića 2,3 posto.

Cijene u sektoru zdravlja porasle su, pak, za 2,1, a u rekreaciji i kulturi za 1,2 posto.

Cijene odjeće i obuće, kao i obrazovanja, zabilježile su na godišnjoj razini rast od 1,1 posto, a cijene raznih dobara i usluga 0,5 posto.

S druge strane, u veljači su, u odnosu na isti mjesec prošle godine, najviše pale, za 4,4 posto, cijene stanovanja, vode, električne energije i plina, što je ponajviše posljedica pada cijena plina za 11,2 posto.

Slijedile su cijene komunikacije, s padom od 2,7 posto, dok su cijene pokućstva i opreme za kućanstvo skliznule 0,1 posto.

Cijene porasle i na mjesečnoj razini

U veljači su i na mjesečnoj razini potrošačke cijene porasle, za 0,2 posto. Pritom su najviše, za 0,8 posto, porasle cijene hrane i bezalkoholnih pića, dok su cijene restorana i hotela ojačale 0,7 posto.

S druge strane, cijene prijevoza pale su na mjesečnoj razini za 0,3 posto, dok su cijene odjeće i obuće skliznule 0,1 posto.

U prva dva mjeseca ove godine potrošačke su cijene porasle za 1,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

„U nadolazećim mjesecima očekujemo nastavak pozitivnih stopa inflacije. Poticaj višim cijenama dolazit će od jačanja uvoznih inflacijskih pritisaka, prvenstveno s robnih tržišta sirove nafte i prehrambenih sirovina. Također, poticaj višim cijenama doći će i od više stope PDV-a na određene usluge, ali i od trošarina", navode analitičari RBA.

Smatraju da rast plaća i očekivanja o jačanju domaće potražnje ne bi trebali imati značajniji učinak na inflaciju zbog još uvijek slabog tržišta rada i usmjeravanja potrošnje dominantno u zadovoljavanje osnovnih životnih potreba.

Analitičari RBA očekuju da bi u ovoj godini prosječni rast potrošačkih cijena mogao iznositi 1,9 posto. Ostvare li se te procjene, bio bi to prvi rast cijena nakon tri godine pada.

Lani su, naime, potrošačke cijene pale za 1,1 posto, znatno više nego u prethodne dvije godine. U 2015. su cijene u prosjeku pale za 0,5, a u 2014. godini za 0,2 posto.