Pri tome su cijene novih stambenih objekata na tromjesečnoj razini u prosjeku više za 2,4 posto, a na godišnjoj za 8,2 posto. Na bujanje cijena nekretnina osvrnula se i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) u publikaciji Makroprudencijalni skener rizika.

Određene zabrinutosti

Regulator ocjenjuje kako je u Hrvatsko j financijski ciklus, mjeren na sva tri tržišta - kreditnom, nekretninskom i tržištu kapitala - u uzlaznoj fazi. "Iako postoje određene zabrinutosti u pogledu fundamentalne utemeljenosti i time stabilnosti razine cijena nekretnina, koje su u Hrvatskoj tradicionalno iznimno atraktivna investicija često financirana kreditiranjem uz zalog tih istih nekretnina, procjene odstupanja omjera kredita i dohotka privatnog sektora od dugoročnih trendova trenutno ne sugeriraju kako je financijski ciklus u fazi pregrijavanja", ističe se u publikaciji.

U pojašnjenju za Poslovni dnevnik iz Hanfe su poručili kako je određivanje fundamentalne utemeljenosti cijena nekretnina važno zbog potencijala tržišta nekretnina da proizvede i pojača sistemski rizik, pri čemu treba naglasiti da je utjecaj tržišta nekretnina na bogatstvo stanovnika u Hrvatskoj, ali i ukupnu ekonomiju relativno izraženije nego u ostalim zemljama EU. Struka smatra da ne postoji nekretninski balon, ističu iz Hrvatske gospodarske komore.

"U određenim segmentima stambenog tržišta i samo na određenim lokacijama postoji nerealan porast tražene cijene, na što je tržište već odgovorilo usporavanjem broja transakcija. Stoga Udruženje poslovanja nekretninama HGK ne vidi postojanje nekretninskog balona, već samo uobičajene tržišne cikluse uzrokovane globalnim stanjem gospodarstva", stoji u njihovom odgovoru.

Blago ubrzanje

Analitičari Raiffeisen banke (RBA) ističu kako nominalno stambeni krediti bilježe blago ubrzanje godišnje stope rasta koja je krajem prosinca 2019. premašila 6 posto. Dinamika rasta tijekom 2020. trebala bi se zadržati na sličnoj umjerenoj stopi, dodaju iz te banke.

"Daljnji pad nezaposlenosti te umjereni nastavak rasta zaposlenosti, niska inflacija i tendencija pada kamatnih stopa neki su od čimbenika koji podržavaju zadržavanje raspoloženja i optimizma kućanstava na visokoj razini. Uz to visoka sklonost k rentijerstvu uslijed niza uspješnih turističkih sezona i povoljan porezni tretman dohotka od najma podržavat će i tijekom 2020. potražnju za nekretninama.

Naposljetku program državnih subvencija za stambene kredite mlađih dobnih skupina pozitivno djeluje na potražnju", naglašavaju u RBA. "U takvim uvjetima potražnja za stambenim nekretninama će se nastaviti potičući ujedno i potražnju za stambenim kreditima. Ipak, treba napomenuti da je kreditni potencijal tržišta ograničen kreditnim politikama banka i regulatornim zahtjevima središnje banke koji ograničavaju preveliku izloženost i ponude i potražnje za stambenim kreditima", zaključuju iz RBA.