Cijene hrane porasle su u rujnu na svjetskim tržištima drugi mjesec zaredom, dosegnuvši najvišu razinu u deset godina, potaknute poskupljenjem žitarica i biljnih ulja, izvijestila je u četvrtak agencija Ujedinjenih naroda za hranu FAO.

FAO-ov indeks cijena hrane, koji prati cijene košarice osnovnih prehrambenih proizvoda, porastao je u rujnu za 1,2 posto u odnosu na revidiranu vrijednost u kolovozu, na prosječnih 130 bodova, što je njegova najviša vrijednost od rujna 2011. godine.

U odnosu na prošlogodišnji rujan veća je za trećinu.

Najviše su u prošlom mjesecu porasle cijene žitarica, za dva posto u odnosu na kolovoz, odražavajući poskupljenje pšenice za gotovo četiri posto zbog sužavanja izvoznih kapaciteta u uvjetima snažne potražnje.

"Među glavnim žitaricama pšenica će biti u fokusu sljedećih tjedana jer će nagli rast cijena testirati potražnju", rekao je viši ekonomist FAO -a Abdolreza Abbassian u priopćenju.

Osjetno su poskupjela i biljna ulja, za 1,7 posto u odnosu na kolovoz, zbog skoka cijene palminog ulja pod utjecajem snažne uvozne potražnje i zabrinutosti koju izaziva nestašica radne snage u Maleziji.

Zamjetno je poskupjelo i ulje uljane repice, dok su suncokretovo i sojino ulje pojeftinili.

U odnosu na prošlogodišnji rujan cijene biljnih ulja više su oko 60 posto.

Cijene mlijeka i mliječnih proizvoda porasle su 1,5 posto, odražavajući nagli rast cijena maslaca i obranog mlijeka u prahu pod utjecajem uvozne potražnje i ograničenih izvoznih kapaciteta, posebno u Europi, zbog niskih zaliha i sezonski uvjetovanog pada proizvodnje mlijeka.

Šećer je poskupio 0,5 posto u odnosu na kolovoz zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta u najvećem izvozniku Brazilu, koje su djelomično kompenzirali usporavanje uvozne potražnje i povoljni izgledi proizvodnje u Indiji i na Tajlandu, prema podacima FAO-a.

Cijene mesa bile su stabilne budući da je poskupljenje ovčetine i govedine zbog tijesne opskrbe neutraliziralo pad cijena svinjetine i mesa peradi od utjecajem obilne ponude i slabije potražnje za svinjetinom u Kini i Europi.

Pad zaliha žitarica

FAO je u odvojenom izvješću o ponudi i potražnji na tržištima žitarica prognozirao rekordnu proizvodnju žitarica u ovoj godini, od 2,8 milijardi tona, blago podigavši prognozu iz kolovoza.

To će ipak biti manje od prognozirane potražnje u sezoni 2021/2022., koja bi trebala iznositi 2,811 milijardi tona, poduprta pojačanom potrošnjom u stočnoj hrani, upozorio je FAO.

To znači da će globalne zalihe žitarica na kraju sezone u 2022. godini biti za 0,4 posto niže nego na početku i iznosit će 817 milijuna tona, procjenjuju.

Zalihe pšenice kliznut će 0,9 posto, na 284 milijuna tona, a najviše će se smanjiti u Kanadi, Ruskoj Federaciji i SAD-u, zbog očekivanog smanjenja proizvodnje.

Zalihe kukuruza porast će pak do kraja sezone 1,0 posto, na 288 milijuna tona.

Obujam trgovine žitaricama smanjit će se blagih 0,3 posto u odnosu na prošlu sezonu, na 473,2 milijuna tona, procjenjuju u FAO-u.