FAO-v indeks košarice osnovnih prehrambenih proizvoda porastao je u rujnu za 2,9 posto u odnosu na prethodni mjesec i u prosjeku je iznosio 170,9 bodova, što je njegova najviša vrijednost od ožujka prošle godine. Ujedno je 10 posto viši no što je bio u rujnu prošle godine.

Najsnažnije su u rujnu na mjesečnoj razini poskočile cijene mlijeka i mliječnih proizvoda, za 13,8 posto, navode u FAO-u, izdvajajući oštro poskupljenje maslaca koje ide na ruku izvoznicima u Europskoj uniji. Skok cijena maslaca objašnjavaju smanjenim zalihama i snažnoj unutarnjoj potražnji u EU.

Navode kako je od travnja indeks koji iskazuje cijene mlijeka i mliječnih proizvoda poskočio 38 posto.

Znatno je u rujnu poskupio i šećer, za 6,7 posto u odnosu na kolovoz, zbog nepovoljnih vremenskih prilika u ključnoj proizvodnoj regiji u Brazilu.

Izrazitije su porasle i cijene biljnih ulja, za 2,9 posto u odnosu na kolovoz, poduprte višim cijenama palminog ulja koje su potaknule niske zalihe u zemljama izvoznicama i uvoznicama. Dodatno su indeks poduprle i više cijene sojinog i ulja uljane repice.

Cijene mesa stagnirale su u odnosu na kolovoz dok su žitarice pojeftinile 1,9 posto. Na godišnjoj razini cijene žitarica niže su 8,9 posto.

Rekordan urod pšenice i riže; najniža vrijednost uvoza u šest godina

U odvojenom je izvješću FAO danas povisio procjenu svjetske proizvodnje pšenice u sezoni 2016/2017. za 1,2 posto u odnosu na prošlogodišnji rekord, na 742,4 milijuna tona. Kao razlog navode prognozirano povećanje proizvodnje u Indiji, SAD-u i Ruskoj Federaciji.

Napominju ujedno kako bi Ruska Federacija trebala preteći Europsku uniju i postati vodeći izvoznik pšenice u svijetu.

Ukupna bi potražnja za pšenicom trebala biti 2,1 posto veća u odnosu na prošlu godinu i iznositi 730,5 milijuna tona, uključujući znatno povećanje upotrebe pšenice slabije kvalitete za stočnu hranu.

Proizvodnja riže također bi trebala porasti, prvi puta u tri godine, za 1,3 posto, na rekordnih 497,8 milijuna tona, poduprta obilnim monsunskim kišama u Aziji i značajnim povećanjem proizvodnje u Africi.

Očekuju i veću proizvodnju žitarica koje se koriste za prehranu ljudi i stoke, poput kukuruza, za 1.8 posto, zahvaljujući rekordnom urodu u SAD-u, Argentini i Indiji.

Ukupno bi ove godine u svijetu trebalo biti proizvedeno 2,569 milijardi tona žitarica, 1,5 posto više nego prošle godine i "dovoljno za dodatno povećanje zaliha".

Vrijednost svjetskog uvoza hrane trebala bi se pak ove godine smanjiti za 11 posto, na 1.168 milijardi dolara, najnižu razinu u šest godina, procjenjuju u FAO-u. Kao razlog navode nižu vrijednost uvoza stočarskih i proizvoda baziranih na žitaricama koja bi trebala više nego nadoknaditi višu vrijednost uvoza ribe, voća, povrća, biljnih ulja i posebno šećera.

Upozoravaju ipak kako će pad cijena uvoza biti slabiji kada su u pitanju ekonomski ranjivije države, zbog pada vrijednosti njihovih valuta.