Cijene hrane zadržale su se u kolovozu na najvišoj razini u nešto više od dvije godine, uz znatno skuplja biljna ulja i jeftinije mlijeko i mliječne proizvode, izvijestila je u petak agencija UN-a za hranu i poljoprivredu FAO.

FAO‑v indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je u kolovozu u prosjeku 130 bodova, kao i u srpnju, prema revidiranom podatku.

Njegova vrijednost zadržala se tako i na kraju ljeta na najvišoj razini od travnja 2023. godine.

U odnosu na prošlogodišnji kolovoz indeks pokazuje poskupljenje hrane za 6,9 posto.

Cijene biljnih ulja porasle su u kolovozu za 1,4 posto u odnosu na srpanj i bile su najviše od proljeća 2022. godine. Suncokretovo ulje poskupjelo je zbog smanjene opskrbe iz crnomorske regije i Europe, a palmino ulje nakon najave Indonezije da namjerava povećati njegov udio u biodizelu, uz dodatni poticaj snažne uvozne potražnje.

Osjetno je u kolovozu poskupjelo i meso, za 0,7 posto, s najvišim cijenama otkada FAO objavljuje podatke. Govedina je poskupjela na krilima potražnje u SAD-u i z Kini, a ovčetina pod utjecajem preusmjeravanja isporuka iz Oceanije na unosna tržišta Britanije i SAD-a.

Mlijeko i mliječni proizvodi pojeftinili su pak za 1,3 posto u odnosu na srpanj, uz slabiju potražnju ključnih azijskih uvoznika za maslacem, sirom i punomasnim mlijekom u prahu.

Cijene žitarica pale su za 0,8 posto, uz obilnu ponudu pšenice i prigušenu potražnju, posebno velikih kupaca u Aziji i Sjevernoj Africi. Uteg cijenama bila je i obilna žetva u Europskoj uniji i u Rusiji.

Kukuruz je pak poskupio, treći mjesec zaredom, ponajprije zbog nepovoljnog utjecaja toplinskih valova u EU na urod i pojačane potražnje proizvođača stočne hrane i etanola, posebno u SAD-u.

U odnosu na prošlogodišnji kolovoz žitarice su bile jeftinije za 4,1 posto.

Cijene šećera porasle su pak u kolovozu za 0,3 posto u odnosu na srpanj zbog strahovanja za urod šećerne trske u Brazilu i pojačane potražnje, posebno u Kini. Značajniji rast cijena zakočili su povoljni izgledi za urod na Tajlandu i u Indiji.

Više žitarica

U odvojenom izvješću o ponudi i potražnji na svjetskim tržištima žitarica FAO je za ovu godinu predvidio novu najvišu razinu proizvodnje otkada objavljuje podatke, od 2,961 milijardu tona, veću za 3,5 posto nego lani, ponajprije zahvaljujući znatno boljem urodu kukuruza u Brazilu u SAD-u.

Proizvodnja krupnozrnatih žitarica, koje uključuju i kukuruz, trebala bi tako ove godine porasti za 5,9 posto, na 1,6 milijardi tona, izračunali su u FAO, izdvojivši i zamjetno bolji urod sirka.

Proizvodnja pšenice trebala bi pak porasti za 0,8 posto, na 804,9 milijuna tona, procijenila je agencija, nešto slabije no što se očekivalo u srpnju, uz pogoršane izglede za urod u Kini i poboljšana očekivanja za žetvu u Europskoj uniji.

Svjetska potrošnja žitarica trebala bi pak u sezoni 2025/2026. po novim FAO-vim prognozama porasti za 1,6 posto, dvostruko snažnije no što su bili očekivali sredinom ljeta, i dosegnuti 2,92 milijarde tona, dijelom zbog očekivane pojačane potražnje za kukuruzom i pšenicom u sektoru stočne hrane i u akvakulturi.

Zalihe žitarica trebale bi do kraja aktualne sezone, u srpnju iduće godine, dosegnuti najvišu razinu otkada FAO objavljuje podatke, od 898,7 milijuna tona.

Svjetska trgovina žitaricama trebala bi pak porasti za 1,4 posto, neznatno snažnije no što je agencija bila prognozirala u srpnju, i dosegnuti 493,4 milijuna tona, uz očekivanu obilnu ponudu kukuruza i snažnu potražnju za pšenicom ponajprije u Kini, Pakistanu, Siriji i Turskoj.