FAO-v indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda pao je u travnju 3,4 posto u odnosu na prethodni mjesec, na prosječnih 65,5 bodova.

Najviše je u prošlom mjesecu pojeftinio šećer, čak 14,6 posto u odnosu na ožujak, budući da je koronakriza pogodila potražnju a pad cijena nafte smanjio je upotrebu šećerne trske u proizvodnji etanola pa je preusmjerena u proizvodnju šećera.

Cijene šećera potonule su na najnižu razinu u 13 godina, bilježe u FAO-u.

Pale su i cijene biljnih ulja, za 5,2 posto u odnosu na ožujak, predvođene izrazitim pojeftinjenjem palminog, sojinog i ulja uljane repice.

Indeks koji iskazuje kretanje cijena mliječnih proizvoda oslabio je 3,6 posto, uz dvoznamenkasti pad cijena maslaca i mlijeka u prahu.

Meso je pojeftinilo 2,7 posto, budući da djelomični oporavak kineske potražnje za uvozom nije u potpunosti nadoknadio kontinuirano slabu potražnju u drugim zemljama.

FAO napominje i da su velike zemlje proizvođači imale problema s uskim grlima u logistici, uz paralelni oštri pad prodaje u mnogim zemljama zbog ograničenja kretanja u sklopu mjera suzbijanja koronavirusa.

"Pandemija u isto vrijeme pogađa potražnju i ponudu mesa jer se potrošnja smanjuje zbog zatvorenih restorana i nižih primanja kućanstava a manjak radne snage na strani prerade negativno utječe na vremenski usklađene proizvodne sustave", tumači Upali Galketi Aratchilage iz FAO-a.

Najblaže su u travnju pale cijene žitarica, budući da je oštri pad cijena kukuruza neutraliziralo poskupljenje pšenice i riže.

Cijene riže porasle su u ožujku 7,2 posto najvećim dijelom zbog privremenog ograničenja izvoza iz Vijetnama koje je kasnije ukinuto. Cijene pšenice porasle su 2,5 posto zbog izvješća da je Rusija u vrlo kratkom roku ispunila izvoznu kvotu.

Žitarice koje se koriste u prehrani ljudi i stoke, poput kukuruza, pojeftinile su pak 10 posto zbog smanjene potražnje za potrebe proizvodnje stočne hrane i biogoriva.

U odvojenom izvješću o ponudi i potražnji na tržištima žitarica FAO je potvrdio procjenu prošlogodišnje proizvodnje žitarica od 2,720 milijardi tona.

Snizili su pak prognozu potrošnje žitarica su sezoni 2019/2020., za 24,7 milijuna tona, uglavnom zbog utjecaja koronavirusa na gospodarstvo.

Objavili su i prve procjene globalne ponude i potražnje za pšenicom u sezoni 2020/21, predviđajući da će proizvodnja dosegnuti 762,6 milijuna tona, što bi uglavnom odgovaralo prošlogodišnjoj razini.

FAO očekuje manji urod u Europskoj uniji, sjevernoj Africi, Ukrajini i SAD-u koji će u velikoj mjeri kompenzirati bolji rezultati u Australiji, Kazahstanu, Rusiji i Indiji.

Potrošnja pšenice u 2020/21. sezoni bit će stabilna, budući da će veća potrošnja za proizvodnju prehrambenih proizvoda biti neutralizirana smanjenom potrošnjom u proizvodnji stočne hrane i u industriji.