Indeks košarice osnovnih prehrambenih proizvoda pao je u studenom za 1,3 posto u odnosu na prethodni mjesec, na prosječnih 160,8 bodova, što je njegova najniža razina od svibnja 2016. godine.

U odnosu na prošlogodišnji studeni niži je za 8,5 posto.

Najviše su u studenom pale cijene biljnih ulja, za 5,7 posto u odnosu na listopad, spustivši se na najnižu razinu u 12 godina pod pritiskom velikih zaliha palminog ulja i obilne opskrbe sojinim i suncokretovim uljem.

Osjetno su pojeftinili i mlijeko i mliječni proizvodi, šesti mjesec zaredom, i to za 3,3 posto na mjesečnoj razini, zbog velikih zaliha maslaca, sira i punomasnog mlijeka u prahu, koji su u većoj mjeri plasirani u izvoz, posebno iz Novog Zelanda.

Pale su i cijene žitarica, za 1,1 posto u odnosu na listopad, odražavajući veliku izvoznu ponudu pšenice i pojačanu konkurenciju u izvozu kukuruza.

Meso je pak neznatno pojeftinilo, uz blago sniženu vrijednost indeksa u odnosu na revidirani podatak za prethodni mjesec. Pritom su cijene svinjetine, ovčetine i mesa peradi ponovo blago pale dok je govedina neznatno poskupila, bilježe u FAO-u.

Osjetnije je u studenom poskupio samo šećer, za 4,4 posto u odnosu na listopad, zbog očekivanog značajnog smanjenja proizvodnje u Brazilu, koji je ujedno snizio udio šećerne trske namijenjene proizvodnji te prehrambene namirnice.

Snižene procjene proizvodnje žitarica

U odvojenom je izvješću FAO je snizio procjenu svjetske proizvodnje žitarica u ovoj godini na 2,59 milijardi tona, što bi bilo oko 2,4 posto ispod prošlogodišnje rekordne razine.

Nove procjene ne uključuju nedavne značajne izmjene prognoza kineske proizvodnje žitarica, posebno kukuruza, ističu u agenciji UN-a, najavljujući stoga izmjene svojih brojki početkom iduće godine.

Procjena ovogodišnje globalne proizvodnje pšenice snižena je na 725,1 milijun tona, održavajući snižene procjene uroda u Turskoj i Ruskoj Federaciji.

Snižena je i procjena proizvodnje žitarica koje se koriste u prehrani ljudi i stoke, na 1,357 milijardi tona, uz potvrđenu procjenu o proizvodnji kukuruza.

U FAO-u u ovoj godini očekuju veće površine zasijane ozimom pšenicom na sjevernoj hemisferi, te kukuruzom na južnoj hemisferi, pri čemu moguće vremenske neprilike povezane s El Ninom prigušuju procjene za Južnoafričku Republiku i susjedne zemlje, dodaju.

Globalna potražnja za žitaricama u sezoni 2018/2019. trebala bi porasti za 1,3 posto, na 2,649 milijardi tona, potaknuta snažnijom potrošnjom za potrebe proizvodnje stočne hrane i u industriji.

Zalihe žitarica trebale bi na kraju sezone iduće godine biti nekih 6,5 posto ispod rekordne razine na početku sezone i iznositi 762 milijuna tona.

Pritom bi se zalihe kukuruza trebale smanjiti za 14 posto a zalihe pšenice za najmanje 12 posto.

Zalihe riže trebale bi pak porasti 2,7 posto, na rekordnih 177 milijuna tona.

Obujam međunarodne trgovine žitaricama trebao bi se u tekućoj poljoprivrednoj sezoni smanjiti za 0,9 posto, nešto manje no što su u FAO-u progozirali u studenom, i kliznuti na 416,6 milijuna tona, procjenjuju u FAO-u.