FAO-ov indeks košarice osnovnih prehrambenih proizvoda pao je u ožujku 2,8 posto u odnosu na prethodni mjesec, kliznuvši na prosječan 171 bod. Na godišnjoj razini cijene su još uvijek više 13,4 posto, napominju iz FAO-a.

Najviše je u prošlom mjesecu pojeftinio šećer, za 10,9 posto u odnosu na veljaču, zbog slabe uvozne potražnje i očekivanja snažne opskrbe iz Brazila zahvaljujući dobrom urodu i slabijoj proizvodnji bioetanola.

Značajno su na mjesečnoj razini pale i cijene biljnih ulja, za 6,2 posto, a prednjačile su cijene palminog i sojinog ulja zbog boljih izgleda proizvodnje. Zbog neočekivano velike ponude niže su bile i cijene uljane repice i suncokretova ulja.

Obilna ponuda spustila je u ožujku i indeks cijena mlijeka i mliječnih proizvoda, za 2,3 posto u odnosu na prethodni mjesec, iako su i dalje znatno iznad prošlogodišnjih razina.

Cijene žitarica pale su u ožujku 1,8 posto, izjednačivši se s prošlogodišnjom razinom, a uteg su im bili jeftinija pšenica i kukuruz.

Jedina je iznimka u košarici po trendu kretanja cijena bilo meso, koje je blago poskupjelo na mjesečnoj razini, za 0,7 posto, poduprto stabilnom uvoznom potražnjom iz Azije za govedinom i svinjetinom, napominju iz FAO-a.

Proizvodnja žitarica u 2017. na razini prošlogodišnjeg rekorda

Odvojeno je FAO u prvim prognozama za novu poljoprivrednu sezonu procijenio da će ove godine biti proizvedeno ukupno 2,597 milijardi tona žitarica, što je gotovo na razini prošlogodišnjeg rekorda.

U FAO-u pritom upozoravaju da će pojedine važne kulture tek biti zasijane, što znači da će pouzdanost te procjene ovisiti o klimatskim prilikama u idućim mjesecima kao i o očekivanjima proizvođača uzgoj kojih će kultura biti isplativiji.

Tako u FAO-u predviđaju da će zbog odluke poljoprivrednika u Australiji, Kanadi i SAD-u da smanje površine zasijane pšenicom proizvodnja te kulture u 2017. pasti za 2,7 posto, na 740 milijuna tona.

Proizvodnja žitarica koje se koriste za prehranu ljudi i stoke, poput kukuruza, trebala bi pak prema prvim procjenama dosegnuti novu rekordnu razinu od 1,353 milijardi tona, ponajprije zbog osjetno veće proizvodnje u Brazilu i Argentini i oporavka proizvodnje u Južnoj Africi nakon prošlogodišnje suše.

Potražnja za žitaricama trebala bi pak ove godine porasti samo 0,8 posto, osjetno slabije nego u 2016., i dosegnuti 2,597 milijardi tona, zbog smanjene upotrebe žitarica u proizvodnji stočne hrane i u proizvodnji biogoriva poput etanola.

Na temelju tih procjena proizvodnje i potražnje u FAO-u prognoziraju da će zalihe žitarica na kraju sezone 2017/2018. iznositi 680 milijuna tona i time se gotovo zadržati na razini prethodne sezone.

Zalihe pšenice trebale bi pritom porasti za 2,5 posto, na 246,6 milijuna tona dok bi zalihe kukuruza trebale pasti četiri posto, na 207 milijuna tona, zbog oštrog pada zaliha u Kini i SAD-u.