Prije pet godina kamatne stope ne samo da su bile znatno veće nego su i kunski krediti bili skuplji od eurskih za oko 0,5 postotnih bodova: iznosile su 6,45%, a na eurske 5,92%. Znači li to da se cijena kunskih i eurskih kredita izjednačila? Čini se da nije. Pale su kamate na sve vrste kredita, ali kunskih kredita odobrenih po toj nižoj stopi danas je znatno više nego, primjerice, prije deset godina. S druge strane, većina kredita prije se odobravala u eurima, kada je kamata bila viša.

Kada se gledaju samo novoodobreni krediti, kunski su i dalje neznatno skuplji od eurskih. Podaci banaka pokazuju da su stambeni krediti u kunama u prosjeku skuplji oko 0,4 postotna boda. Inače, udio kunskih kredita u ukupnim kreditima stanovništvu u zadnjih godinu dana narastao je za više od 5 postotnih bodova: kunski krediti prvi put pretekli one u euru, u omjeru 51 prema 49 posto.

Kod potrošačkih kredita razlika je znatno veća: prosječne kamatne stope na ukupne kredite u kunama iznose 7,41%, a na one s valutnom klauzulom 6,81%. U slučaju novoodobrenih kredita, prosječna kamatna stopa na kunske kredite u listopadu je iznosila 5,83 %, a na one s valutnom klauzulom 3,57%. U skladu sa zakonskom obvezom, HNB je 31. listopada utvrdio prosječne ponderirane kamatne stope na stanja stambenih i potrošačkih kredita te one odobrene poduzećima na rok dulji od godinu dana, a podatke objavljuje u Narodnim novinama 1. siječnja. Zakon o potrošačkim kreditima, primjerice, nalaže da najviše kamatne stope na stambene kredite smiju biti trećinu veće od tih prosječno utvrđenih, a kod potrošačkih za 50 posto.