Centar banka je u prvom polugodištu ove godine ostvarila neto dobit u iznosu od 4,4 milijuna kuna. U odnosu na isto razdoblje prošle godine dobit je smanjena za 1,6 milijun kuna odnosno 27 posto, stoji u financijskom izvješću objavljenom na Zagrebačkoj burzi.

Dobit od poslovanja prije vrijednosnih usklađivanja i rezerviranja za gubitke iznosi 7,3 milijuna kuna ili 30 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Ukupan prihod banke iznosi 35,5 milijuna kuna i manji je za 1,8 milijuna kuna od prošlogodišnjeg.

Neto kamatni prihod iznosi 27 milijuna kuna, što je za 2 milijuna kuna više nego u istom razdoblju prošle godine. Iz Centar banke ističu da su na rast neto kamatnog prihoda utjecali povećani prihodi od kamata za 2,6 milijuna kuna (5 posto) kao rezultat rasta kredita, uz istovremeno sporiji rast rashoda od kamata (2 posto).

"Na sporiji rast rashoda od kamata utjecalo je značajno smanjenje kamate na novčanom tržištu, ali i promjena strukture naših izvora u kojima je povećan udio sredstava HBOR-a. Ova sredstva, u pravilu, imaju nižu cijenu od oročenih depozita", stoji u izvješću.

Neto prihod od naknada u iznosu od 6,3 milijuna kuna manji je za 30 posto nego u istom razdoblju prošle godine zbog smanjenja naknada od kreditno garantnih poslova i naknada platnog prometa. Ostali nekamatni prihodi iznose 2 milijuna kuna, od čega se najveći dio odnosi na prihode od trgovanja devizama.

Troškovi poslovanja porasli su za 5 postou odnosu prošlu godinu i iznose 28,2 milijuna kuna. Rast troškova rezultat je povećanja troškova osoblja zbog većeg broja zaposlenih i amortizacije koja je povećana za 14 posto.

Banka je za troškove vrijednosnog usklađivanja i rezerviranja za gubitke izdvojila 1,7 milijuna kuna, što je za 33 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Imovina banke povećana je za 118 milijuna kuna od početka godine i najveći dio porasta odnosi se na kredit klijentima.

Neto krediti klijentima iznose 1,1 milijardu kuna i povećani su za 95 milijuna kuna. Krediti pravnim osobama povećani su za 12 posto i financirani su najvećim dijelom iz sredstava HBOR-a, dok su krediti građanima ostali nepromjenjeni.