Uvođenje carina od strane SAD-a u kratkom roku ne bi trebalo imati značajnijih izravnih negativnih efekata na hrvatsko gospodarstvo, no značajnije negativne posljedice mogle bi se osjetiti neizravno, ako bi došlo do recesije kod naših najznačajnijih trgovinskih partnera, ocijenili su u četvrtak iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).

Američki predsjednik Donald Trump u srijedu je najavio nove opće carine od 10 posto na većinu uvoza u Sjedinjene Države, s većim "kaznama" na temelju trgovinskih deficita za mnoge, što u slučaju Europske unije iznosi 20 posto. EU priprema odgovor u dva koraka. ‘Inicijalni odgovor‘, bit će usvojen sredinom travnja i odnositi se na aluminij i čelik, a EU će potom ciljati na ‘sve proizvode i usluge‘ iz SAD-a i te bi mjere trebale biti spremne do kraja travnja.

"HUP procjenjuje kako u kratkom roku ne bi trebalo biti značajnijih direktnih negativnih efekata na hrvatsko gospodarstvo, dijelom zbog uravnotežene trgovinske bilance sa SAD-om. Značajnije negativne posljedice mogli bismo osjetiti kroz indirektni utjecaj, ukoliko bi došlo do recesije kod naših najznačajnijih trgovinskih partnera - Njemačka, Italija, Austrija", kazali su iz HUP-a.

Prema novim mjerama, koje uključuju minimalnu stopu carina od 10 posto za sve zemlje, hrvatski izvoznici će potpasti pod EU carinsku stopu od 20 posto, naveli su iz HUP-a. Napominju kako je EU oporezovana bitno nižom carinskom stopom u odnosu na Kinu i ostale veće ekonomije na globalnoj sceni što otvara mogućnost da EU proizvodima poraste konkurentnost na američkom tržištu u odnosu na proizvode iz ostalih globalnih ekonomija.

SAD želi povećati cijene uvoza kako bi zaštitio domaće proizvođače i smanjio trgovinski deficit, koji je 2024. dosegnuo rekordnih 1,2 bilijuna dolara, kažu poslodavci. Iznijeli su i podatke da je Hrvatska lani u SAD izvezla robu u vrijednosti od 805 milijuna eura te dijeli sudbinu EU, koja ostvaruje veliki suficit sa SAD-om.

Najveći dio hrvatskog izvoza u SAD čine farmaceutski proizvodi (40 posto, odnosno 319 milijuna eura), koji su privremeno izuzeti iz carinskih mjera jer su prepoznati od ključnog značaja za američko gospodarstvo, zatim proizvodnja električne opreme (19 posto ili 154 milijuna eura) te gotovi metalni proizvodi (16 posto ili 132 milijuna eura).

Negativan utjecaj carina bit će 0,2 postotna boda na hrvatski BDP, ali pod uvjetom...

Donedavno se procjenjivao negativan utjecaj od oko 0,2 postotna boda na hrvatski BDP (što bi izvjesno moglo biti poništeno pozitivnim efektom narudžbi za obrambenu industriju), međutim takva inicijalna procjena bi mogla biti negativno revidirana pogotovo ako EU bude uzvratila protumjerama, naveli su iz HUP-a.

Istaknuli su kako će Hrvatska, koja svoje poslovanje snažno oslanja na izvoz, "morati pažljivo pratiti razvoj situacije i prilagoditi strategije kako bi minimizirala negativne posljedice na gospodarstvo".

Idealna je stoga prilika za mjere ukupnog poreznog rasterećenja radi poticanja otpornosti hrvatskog gospodarstva, u što spada i porezno rasterećenje rada, ali i smanjivanje broja dana bolovanja na teret poslodavca, i bolju kontrolu ‘lažnih‘ bolovanja, što predstavlja značajan parafiskalni namet, navode iz HUP-a.

HUP se stoga zalaže za poticanje izmjena Zakona o poticanju ulaganja, i to ukidanjem smanjenja poticaja na investicije od 55-110 milijuna eura kao i ukidanjem ograničenja na poticaje iznad 110 milijuna eura. Zalažu se i za uvođenje poreznih olakšica u cilju akumulacije kapitala za ulaganje u R&D.

Potrebno je, kažu, jačati energetsku konkurentnost kroz izjednačavanje cijene električne energije za poduzeća i stanovništva te je potrebno hitno odblokirati oko 2,6 milijardi eura vrijedne investicije u OIE, čija realizacija čeka odluku HERA-e o iznosu naknade za priključak već tri godine.