Najveći doprinos smanjenju vanjskog duga na godišnjoj razini došao je od daljnjeg nastavka razduživanja financijskog sektora, odnosno banaka, čiji se bruto inozemni dug krajem siječnja ove godine spustio na 4,3 milijarde eura, što je 4,7 posto manje u odnosu na prosinac 2016., navode analitičari RBA u osvrtu na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB).

U usporedbi s istim mjesecom prošle godine, banke su smanjile inozemne obveze za preko 1,7 milijardi eura nastavljajući pritom trend razduživanja koji na godišnjoj razini neprekidno datira od svibnja 2012. godine, ističe se.

"Tako je nastavljen snažan trend razduživanja banaka po dvoznamenkastoj godišnjoj stopi od 28,3 posto, što je posljedica relativno jeftinijih domaćih depozita, visoke domaće likvidnosti, ali i još uvijek potisnute potražnje za kreditima", navodi se u analizi.

Dodaje se i da je u segmentu poduzeća vidljiva veća potražnja za kunskim kreditima, uz istovremenu smanjenu potražnju za eurskim kreditima .

"Naime, višak likvidnosti na domaćem tržištu snizio je cijenu financiranja kredita u kunama na razinu dominantnog kreditiranja u eurima, stoga banke jačaju ponudu kunskih kredita poduzećima ciljajući na refinanciranje inozemnih dugova poduzeća", objašnjavaju analitičari RBA.

Tako je ukupan bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora krajem siječnja 2017. iznosio 15 milijardi eura, odnosno 962 milijuna eura ili 6 posto manje u odnosu na isti mjesec 2016.

Godišnjem smanjenju bruto inozemnog duga značajno je doprinijelo i smanjenje vanjske zaduženosti javnog sektora jer je na kraju siječnja bruto inozemni dug sektora opće države iznosio 14,7 milijardi eura, što je 6,8 posto ili više od milijardu eura manje u odnosu na isti mjesec lani.

"Nakon prošlogodišnjeg odgođenog plasmana euroobveznice, zamjetno je smanjenje inozemnog duga opće države te veća usmjerenost države ka financiranju na domaćem tržištu. Prema našim očekivanjima, uz predviđeni rast BDP-a i u ovoj godini očekujemo nastavak trenda godišnjeg pada bruto inozemnog duga, podržanog smanjenjem zaduženosti svih ključnih sektora", poručuju analitičari RBA.

I dok je na godišnjoj razini inozemni dug pao, na mjesečnoj je porastao za 540 milijuna eura ili 1,3 posto.

"Rast bruto inozemnog duga na mjesečnoj razini prvenstveno je posljedica transakcija HNB-a gdje je zabilježen prirast od preko milijardu eura u odnosu na prosinac prošle godine, dok su istovremeno ostali sektori zabilježili mjesečni pad duga", objašnjavaju analitičari RBA.