Bruto inozemni dug Hrvatske na kraju lipnja iznosio je 44,2 milijarde eura, što je 2,8 milijardi ili 6,8 posto više nego krajem lipnja lani, a čini 85,6 posto bruto domaćeg proizvoda, najnoviji su podaci Hrvatske narodne banke (HNB).

U odnosu na kraj prvog tromjesečja ove godine, pak, stanje bruto inozemnog duga u drugom tromjesečju 2021. povećalo se za 700 milijuna eura.

Kako je navedeno u HNB-ovom priopćenju objavljenom u petak, pritom se najviše, za 800 milijuna eura, povećao dug ostalih domaćih sektora (privatnih nefinancijskih poduzeća), uključujući njihove obveze prema vlasnički povezanim vjerovnicima, a potom i središnje banke, za 400 milijuna eura. Nasuprot tome, svoj su dug smanjile kreditne institucije, za 300 milijuna eura, te opća država, za 200 milijuna eura.

"U skladu s time, bruto inozemni dug iznosio je na kraju lipnja 44,2 milijarde eura, odnosno 85,6 posto BDP-a, što je zahvaljujući rastu nominalnog BDP-a za 2,8 postotnih bodova manje nego na kraju ožujka 2021.", stoji u HNB-ovom komentaru platne bilance, stanja bruto inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja za drugo tromjesečje 2021. godine.

Rast bruto inozemnog duga u apsolutnom iznosu bio je praćen još izraženijim povećanjem dužničkih potraživanja domaćih sektora, poglavito imovine središnje banke, što je u konačnici rezultiralo smanjenjem neto inozemnog duga u drugom tromjesečju 2021. za 700 milijuna eura.

Tako je na kraju lipnja neto inozemni dug iznosio 7,6 milijardi eura ili 14,7 posto BDP-a, što je za dva postotna boda manje nego na kraju ožujka.

Na tekućem i kapitalnom računu platne bilance manjak od 500 milijuna eura

Iz HNB-a su izvijestili i da je u drugom ovogodišnjem kvartalu na tekućem i kapitalnom računu platne bilance zabilježen manjak od 500 milijuna eura, odnosno saldo se pogoršao za 300 milijuna eura u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine.

"To je pogoršanje prije svega rezultat rasta manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom te, u manjoj mjeri, pogoršanja salda na računu primarnog dohotka, kao posljedica oporavka domaće potražnje, uspostavljanja dobavnih lanaca koji su bili narušeni nakon izbijanja pandemije te boljeg poslovanja banaka i poduzeća u stranom vlasništvu", pojasnili su iz HNB-a.

Istodobno, nepovoljna su kretanja ublažena rastom neto izvoza usluga, posebice prihoda od turizma, napomenuto je.

Promatraju li se posljednja četiri tromjesečja, višak na tekućem i kapitalnom računu u razdoblju do kraja lipnja 2021. iznosio je 1,6 posto BDP-a, što je za 0,4 postotna boda manje nego u cijeloj 2020. godini, dodali su iz središnje banke.

Intenzivirana dinamika robne razmjene s inozemstvom

Naime, naveli su iz središnje banke, u razdoblju od travnja do kraja lipnja ove godine primjetno se intenzivirala dinamika robne razmjene s inozemstvom, pri čemu su ostvarene visoke stope rasta izvoza, za 44,8 posto, te uvoza, za 40,5 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

"Takva su kretanja djelomično posljedica učinka baznog razdoblja s obzirom na to da je u proljeće prošle godine došlo do snažne kontrakcije robne razmjene zbog početka pandemije bolesti covid-19 i uvođenja vrlo strogih epidemioloških mjera. Ipak, treba istaknuti da je ove godine zabilježen vidljiv rast robnog izvoza, za 20,8 posto, i u odnosu na isto razdoblje 2019., a i uvoz je blago premašio pretkriznu razinu, za četiri posto", napisano je u HNB-ovom komentaru.

Iako je godišnji rast izvoza bio brži od rasta uvoza, zbog znatno veće uvozne baze rast je uvoza u apsolutnom iznosu premašio rast izvoza. U skladu s tim manjak u robnoj razmjeni povećao se za 700 milijuna eura u odnosu na manjak ostvaren u istom razdoblju prethodne godine, rekli su iz HNB-a.

U međunarodnoj razmjeni usluga višak u drugom tromjesečju 2021. se pak povećao za 600 milijuna eura, kao rezultat snažnog rasta prihoda od turističke potrošnje stranih gostiju, nakon što su u istom razdoblju prethodne godine s izbijanjem pandemije dolazak stranih gostiju i obavljanje turističke djelatnosti bili gotovo u potpunosti onemogućeni.

Unatoč rastu prihodi od turizma u drugom su tromjesečju 2021. bili razmjerno niski u odnosu na razinu iz rekordne 2019., to jest činili su tek nešto više od polovine ostvarenja prije dvije godine, naveli su iz HNB-a.

Primjetan rast bruto međunarodnih pričuva

Nadalje, neto priljev inozemnih izravnih ulaganja u drugom je kvartalu 2021. iznosio 400 milijuna eura, što je za 200 milijuna eura više nego u istom lanjskom razdoblju.

"Taj je rast ostvaren zahvaljujući većoj zadržanoj dobiti banaka i poduzeća u stranom vlasništvu na osnovi veće profitabilnosti, kao i većih vlasničkih ulaganja u Hrvatsku, što je djelomično posljedica izostanka novih ulaganja za vrijeme prošlogodišnjeg zatvaranja gospodarstva", kazali su iz HNB-a, dodavši da su ove godine nova vlasnička ulaganja u Hrvatsku, osim u sektoru nekretnina, u znatnijoj mjeri ostvarena i u automobilskoj industriji.

Blagi neto odljev kapitala na računu ostalih ulaganja u drugom tromjesečju 2021., od 100 milijuna eura, rezultat je rasta imovine nešto većeg od rasta obveza, napomenuto je.

Iz HNB-a su izvijestili i da je primjetan rast bruto međunarodnih pričuva u razdoblju od travnja do kraja lipnja, za 500 milijuna eura, proizašao iz povećanog otkupa deviza od države te povećanog obujma repo poslova.

U skladu s tim bruto međunarodne pričuve na kraju lipnja 2021. iznosile su 21,5 milijardi eura, što je za 13,7 posto više nego na kraju 2020. godine.