Mađari najpesimističniji

Poslovni svijet vidi neizvjesnost zbog mogućih posljedica Brexita i terorističkih napada u Europi s jedne strane te i dalje nejasnog procesa prilagodbe kineskoga gospodarstva, složene političke situacije oko Rusije, diskutabilnih kontrola upravljanja izbjegličkom krizom te neizvjesnosti oko smjera buduće politike SAD-a.

Zato i ne mogu računati kakvi će biti daljnji uvjeti za rast potrošnje, trgovine i investicija, rekli su poduzetnici u istraživanju koje je provela europska asocijacija gospodarskih i trgovačkih komora u 24 zemlje. Najveći optimizam pokazali su poslovni ljudi iz Irske, Portugala i Srbije, a najmanji tvrtke u Grčkoj, Mađarskoj i Letoniji.

Hrvatska je u donjoj skupini zemalja koje su izrazile prevladavajući optimizam, ali s velikim pomakom u odnosu na 2016. godinu. Jedan od izazova koji anketirane tvrtke navode kao prepreku u poslovanju je domaća potražnja, a kao odraz postkrizne ekonomije u većini zemalja. Uz nju, navode se još ekonomska politika i troškovi radne snage.

Ipak, Europska komisija predviđa da će osobna potrošnja ostati glavna poluga ekonomskog rasta i ove godine. Najoptimističnije su po tom pitanju Srbija, Portugal, Irska i Hrvatska. Optimizam hrvatskoga poslovnog sektora dolazi u kontekstu višegodišnje potisnutosti domaće potražnje, koja je sada na početku oporavka te potpomognuta fiskalnim promjenama.

Inozemna potražnja je pak jedan od tri vodeća izazova za zemlje u kojima se značajan dio ispitanih tvrtki oslanja na izvoz, a među njima su one iz Turske, Srbije i Slovenije. Nekoliko zemalja čija su gospodarstva značajnije povezana s Ujedinjenim Kraljevstvom, a među kojima se ističe Irska, navelo je i Brexit kao važan izazov u poslovanju.

Iako prevladava broj onih koji planiraju povećati investicije u 2017. godini, razlika prema broju onih koji smatraju da će manje ulagati ostaje vrlo mala. I po tom pitanju najlošiju perspektivu pokazali su poduzetnici iz Mađarske, te potom i Austrije gdje prevladavaju tvrtke koje planiraju smanjiti investicije. Među anketiranim tvrtkama u Hrvatskoj, njih nešto više nego lani planira povećati investicije ove godine, a manji je broj onih koji ih misle smanjiti.

Hrvati su i optimističniji nego lani po pitanju zbivanja na tržištu rada, zbog zaustavljenog pada gospodarstva te niske baze. Veća doza opreznosti u optimizmu vidljiva je kod pitanja o ocjeni poslovne klime, gdje je najmanja razlika u broju onih koji očekuju poboljšanje u odnosu na one koji očekuju pogoršanje, iako ipak prevladavaju optimistični.