Euro bi Hrvatskoj trebao donijeti ukidanje valutnog rizika i tečajnih razlika, kao i niže troškove financiranja za građane i poduzeća.
Hrvatska treba uvesti euro što prije - to bolje. Slovenija je pokazala da se to može napraviti u roku od 2,5 do tri godine nakon ulaska u EU. Naglasio je to Boris Vujčić, zamjenik guvernera HNB-a i zamjenik glavnog pregovarača za poglavlja pregovora sloboda kretanja kapitala, financijske usluge te ekonomska i monetarna unija, na okruglom stolu o utjecaju uvođenja eura.
Prema njegovim riječima, nakon ulaska Hrvatske u EU ostaje premalo prostora za neovisno vođenje monetarne politike. Kako je Hrvatska i dalje visoko eurizirana i otvorena velikom tečajnom riziku, brzo uvođenje eura je najbolja opcija.
"Euro bi Hrvatskoj trebao donijeti ukidanje valutnog rizika i tečajnih razlika, kao i niže troškove financiranja za građane i poduzeća. Konkurencija u financijskom posredovanju dodatno će se zaoštriti", naglasio je Tonči Korunić, član Uprave Intercapitala. Prema njegovim riječima, euro će time donijeti i manje zarade bankama i ukidanje većine mjenjačnica.
Iako Hrvatska ima male mjenjačke provizije jer razlika između kupovnog i prodajnog tečaja iznosi oko jedan posto, hrvatske banke i mjenjačnice lani su samo na konverzijama i mjenjačkim poslovima zaradile oko 50 milijuna eura. Priprema Hrvatske za euro donijet će Hrvatskoj i aprecijaciju koja može iznositi i do 25 posto u idućih nekoliko godina. To znači da će se, po ocjeni stručnjaka, i primjerima sadašnjih članica EU, klizanje tečaja kune prema euru i dalje nastaviti. Istodobno će slabiti uloga HNB-a, a jačati ona Europske centralne banke. Time će se fokus interesa preseliti na vođenje fiskalne politike koja mora biti strogo kontrolirana.
izvor: www.bankamagazine.hr