"Profitabilnost banaka je stabilna, ali u trendu pada još od početka krize. Gledano povratom na kapital, ona je na razini od oko 3,5 posto, što zasigurno nije posao u koji vlasnici žele ulagati", kazao je u intervjuu Jutarnjem listu Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka.

"Treba reći da je taj povrat nizak zbog izuzetno visoke kapitalne adekvatnosti banaka, koja upravo garantira stabilnost sustava i otpornost na moguće buduće šokove, tako da je možda bolje imati niži povrat u stabilnom okruženju nego viši u riskantnom.

Upravo je objavljena usporedna studija o uspješnosti poslovanja banaka po više kriterija i naše banke nisu visoko plasirane. Ono što je vrijedno spomenuti jest da je troškovna učinkovitost hrvatskih banaka (omjer troška i prihoda) bitno bolja od prosjeka EU i da je profitabilnost upravo zahvaljujući dobrom upravljanju bankama još na onoj razini na kojoj jest."

"Prijedlog "da banke obračunaju preplaćene kamate temeljem presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske" nije utemeljen", riječi su kojima je Bohaček komentirao zaključak tematske sjednice saborskog odbora. Dodao je kako se ni u odluci Vrhovnog suda RH, kao ni u njome potvrđenoj pravomoćnoj presudi Visokog trgovačkog suda RH niti ne spominje izraz "preplaćene kamate".

"Također, nigdje u tim presudama nije navedeno da promjenjive kamate nisu zakonite, niti da banke nisu smjele mijenjati kamatnu stopu", pojašnjava Bohaček.

"O mogućem neprimjerenom povećanju stopa, odnosno "šteti" zbog takvog povećanja, Vrhovni sud i Visoki trgovački sud RH nisu sudili, pa o tom spornom pitanju jedini pravorijek može izreći sud u zasebnom sudskom postupku."

Na pitanje da pojasni stav banaka o konverziji u fiksne kamate, Bohaček je podsjetio kako je HNB nedavno u svojoj publikaciji "Financijska stabilnost" otvorio pitanje kamatnog rizika i naglasio da je, zbog uvjeta na tržištima, sada možda trenutak da se promjenjive stope zamijene fiksnima.

"Budući da kod fiksne stope banka preuzima rizik promjena stopa na domaćim i svjetskim tržištima, takva stopa mora biti viša nego kad klijent banke preuzme taj rizik prihvaćanjem promjenjive stope. Trenutna situacija na tržištu svela je tu situaciju na minimum, tako da bi banke mogle ponuditi klijentima konverziju uz nešto višu stopu.

Dodatni razlog za otvaranje ovog pitanja je loše rješenje u izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju koje je od početka 2014. zapravo prisililo banke da izaberu samo jedan promjenjivi parametar (od dva ponuđena) i redefiniraju promjenjivi i fiksni dio stope.

Time su klijenti izloženi riziku porasta jednog od tih dvaju parametara, nevezano uz stvarne troškove izvora sredstava banaka.

Sigurno je da je fiksna stopa jedno rješenje, ali drugo je možda jednostavnije - vratiti odredbe prethodne verzije ZPK-a, koja dopušta izbor parametara i definiranje njihovih odnosa koje odgovara strukturi izvora pojedine banke. Istodobno, stalno postoji opcija tržišne fiksne kamatne stope, koja bi u sadašnjim okolnostima vjerojatno bila manje od 1 postotka viša od promjenjive stope", zaključio je Bohaček.