Proizvođačke cijene u europskoj industriji blago su pale u kolovozu, a u Hrvatskoj njihov je rast osjetno usporio, pokazali su podaci europskog statističkog ureda.

Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u eurozoni pale su u kolovozu za 0,3 posto u odnosu na srpanj kada su bilježile isti postotni rast, prema revidiranom podatku, izračunali su statističari.

U EU smanjene su za 0,4 posto, nakon 0,6-postotnog rasta u srpnju.

Uteg cijenama bio je energetski sektor čiji su proizvodi pojeftinili za 1,3 posto u eurozoni i za 1,4 posto u EU. U srpnju bile su porasle za 1,7 odnosno za 2,3 posto.

Proizvođačke cijene trajnih i netrajnih potrošačkih dobara zadržale su se, više-manje, na srpanjskoj razini, a značajnijih promjena nije bilo ni u cijenama intermedijarnih i kapitalnih dobara.

Kada se isključi energetski sektor, proizvođačke su cijene u europskoj industriji tako i u kolovozu stagnirale.

Usporavanje

Najsnažnije su u kolovozu na mjesečnoj razini pale cijene u Danskoj, za 1,3 posto.

Slijede Nizozemska i Rumunjska s padom od 1,0 posto, a blizu je i Austrija gdje su smanjene za 0,8 posto.

Skupinu zemalja s najvećim rastom cijena predvodila je Estonija, gdje su proizvođačke cijene poskočile za 5,4 posto. Slijede Finska i Slovačka, s rastom cijena od 1,9 odnosno 1,3 posto.

U Hrvatskoj su proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u kolovozu porasle za 0,3 posto u odnosu na srpanj kada su bile uvećane za 0,6 posto, pokazuju podaci Eurostata.

Slični postotni rast cijena u kolovozu bilježile su Latvija i Belgija, od po 0,4 posto.

Jeftinija energija

Na godišnjoj razini proizvođačke cijene industrijskih proizvoda smanjene su u kolovozu za 0,6 posto u eurozoni i za 0,4 posto u EU, izračunali su statističari.

U srpnju su na oba područja bile više za 0,2 odnosno za 0,4 posto, pokazuju tablice.

Najveći pad cijena zabilježen je u energetskom sektoru, za 4,1 posto u eurozoni i za 3,4 posto u EU.

Slijedi sektor intermedijarnih proizvoda, s padom od 0,3 posto u eurozoni i od 0,1 posto u EU.

Najviše su pak porasle cijene netrajnih potrošačkih roba, za dva posto u eurozoni i za 2,2 posto u EU. Slijede trajni potrošački i kapitalni proizvodi s rastom cijena u rasponu od 1,6 do 1,8 posto.

Kada se isključi energetski sektor, proizvođačke cijene industrijskih proizvoda porasle su u kolovozu na godišnjoj razini za 1,0 posto na oba područja, kao i u mjesecu ranije.

Hrvatska uz Finsku

Najveći pad proizvođačkih cijena na godišnjoj razini bilježio je u kolovozu Portugal, za 4,3 posto.

Slijede Luksemburg i Estonija gdje su smanjene za 4,2 odnosno za 3,2 posto.

Najveći rast bilježila je pak Bugarska, za 9,1 posto.

Slijede Švedska i Rumunjska gdje su uvećane za 4,1 odnosno za 3,1 posto u odnosu na prošlogodišnji kolovoz.

U Hrvatskoj su proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u kolovozu bile više za 2,1 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. U srpnju uvećane su za 1,3 posto.

Najbliža je Hrvatskoj Finska s rastom proizvođačkih cijena na godišnjoj razini od 2,2 posto.