Nakon gotovo dva mjeseca bez aukcija trezorskih zapisa (izuzev izvanredne aukcije sredinom kolovoza na kojoj je refinancirano 700 mil. čistih eurskih trezorskih zapisa izdanih u veljači 2012.) na ovotjednoj je aukciji Ministarstvo financija izdalo 1,57 mlrd. kunskih te 14,8 mil. trezorskih zapisa s valutnom klauzulom, dok je na dospijeću bilo 1,334 mlrd. kunskih te 20,3 mil. eurskih trezoraca. Snažna potražnja rezultirala je agregiranim bid-to-cover omjerom od skoro 1,5 puta što se posljedično odrazilo i na smanjenje prinosa na kunske papire dospijeća 182 dana te VK jednogodišnji trezorski zapis za 10 baznih bodova. Ostali prinosi ostali su nepromijenjeni (prinos na jednogodišnji kunski trezorski zapis je na 2,55%). Ovotjednom aukcijom započelo je razdoblje nešto većih dospijeća pa očekujemo ponovno redovite tjedne aukcije. Od sljedećeg tjedna do početka listopada dospijeva ukupno 5,03 milijarde kuna i 107,6 milijuna eura trezorskih zapisa. S obzirom na visoku likvidnost na tržištu i ograničenost atraktivnijih mogućnosti plasiranja viška sredstava, očekujemo solidnu potražnju i izostanak značajnijih promjena u prinosima i na sljedećim aukcijama. Nakon uobičajenog odljeva likvidnosti iz sustava oko 10. u mjesecu za isplatu plaća i mirovina, likvidnost se na domaćem tržištu novca vratila na više razine pa se dnevni višak likvidnosti tijekom ovog tjedna zadržavao na razinama oko 4,3 mlrd. kuna. Eventualno smanjenje likvidnosti u sustavu krajem mjeseca uslijed plaćanja obveza prema državni od strane korporativnog sektora moglo bi doprinijeti blagom povećanju tržišnih kamatnih stopa tijekom idućih dana.

Na domaćem deviznom tržištu kako se ljeto bliži kraju, tako jačaju deprecijacijski pritisci na jedinicu domaće valute. Velikim dijelom oni su rezultat uobičajeno smanjenog priljeva deviza od turizma u drugoj polovini kolovoza, ali i očekivanja većih potreba za devizama u odnosu na priljev u jesenskim mjesecima. Promatrajući po sektorima, potražnja za devizama izražena je kod korporativnog sektora za potrebe razduživanja prema inozemstvu. Posljedično, tečaj EUR/HRK je polako, ali sigurno dosegnuo razinu od 7,56 kuna za euro. Osim toga, sezonsko jačanje kune u odnosu na euro obično prisutno u ljetnim mjesecima ove godine nije bilo značajnije izraženo pa je u udarnom turističkom razdoblju od sredine srpnja do sredine kolovoza prosječan srednji tečaj na tečajnici HNB-a iznosio 7,51 kuna za euro. U tjednu pred nama na domaćem deviznom tržištu očekujemo nastavak slabljenja kune u odnosu na euro. Približavanjem jesenskih mjeseci sve bi izraženiji trebali biti pritisci na slabljenje kune prema euru. S obzirom na podbačaj proračunskih prihoda i rast rashoda, očekujemo da će država morati posegnuti za još jednim izdanjem, vjerojatno na inozemnom tržištu. Pri tome ne bi bilo značajnijeg utjecaja na EUR/HRK s obzirom da bi se konverzija u kune najvjerojatnije izvršila kod HNB-a. S druge strane, lokalno izdanje uz valutnu klauzulu utjecalo bi na ublažavanje deprecijacijskih pritisaka na kunu.