Bavarske vlasti koje istražuju prodaju Hypo Grupe Alpe Adria bavarskoj banci BLB pripremaju nalog za uhićenje Tila Berlina, bivšeg predsjednika uprave Hypo grupe, objavio je u nedjelju austrijski list Österreich, dok su Berlinovi odvjetnici to demantirali.

Österreich se poziva na "münchenske istražiteljske krugove" i tvrdi da neposredno predstoji nov poziv na saslušanje Tila Berlina, a nalog za uhićenje već da je dovršen. Berlinov odvjetnik Ulrich Wastl opovrgnuo je navode lista i u izjavi za agenciju APA najavio tužbu protiv lista.

Istragu o poslovanju Hypo grupe i njenoj prodaji BLB-u provode nadležna pravosudna tijela u Bavarskoj i Koruškoj, državna odvjetništva u Münchenu i Klagenfurtu, a paralelno i parlamentarno istražno povjerenstvo pod vodstvom Rolfa Holuba, zastupnika Zelenih, u koruškom zemaljskom parlamentu.

Istraga se koncentrira na odgovornost čelnih ljudi BLB-a i Hypo grupe za kupnju Hypo grupe po prevelikoj cijeni u trenutku, kad je bila već u problemima, te nepravilnosti i rizike u poslovanju. U fokusu istrage je, po riječima glasnogovornika državnog odvjetništva u Klagenfurtu, Helmuta Jamniga, posebno poslovanje grupe na Balkanu. Za projekte s nekretninama i turizmom banka je, kako se sumnja, odobravala velike kredite iako je bila svjesna da nema dovoljno osiguranja.

Tilo Berlin je od 1. lipnja 2007. bio predsjednik uprave Hypo grupe i mjerodavno je sudjelovao u prodaji većinskog udjela vlasništva Hypo grupe bavarskoj banci Bayerische Landesbank (BLB), čiji je predsjednik uprave tada bio Werner Schmidt, njegov prijatelj još iz zajedničkih dana u upravi Zemaljske banke Baden Wuerttemberga.

Berlin je prije prodaje većinskog paketa vlasničkih udjela Hypo grupe BLB-u okupio skupinu investitora, 46 raznih investicijskih fondova ili pojedinaca, uglavnom iz redova krupnog kapitala Njemačke i Austrije, prema izvorima tiska tih država, a i kod BLB-a je dignuo kredit u visini od 300 milijuna eura, te je u ime konzorcija investitora otkupio paket od 25 posto vlasništva koruške banke. Nešto kasnije su ti vlasnički udjeli prodani po znatno višoj cijeni upravo BLB-u. Državno odvjetništvo u Muenchenu sumnja, kako je prenio tisak, da je Berlinov konzorcij investitora prilikom prodaje svog paketa vlasničkih udjela u Hypo grupi BLB-u u kratkom vremenu zaradio više od 150 milijuna eura.

Hypo grupu je, nakon problema u poslovanju, u prosincu 2009. preuzela u vlasništvo austrijska država. BLB je u tom poslu, prema dosad objavljenim podacima bavarskog državnog odvjetništva, izgubio oko 3,5 milijardi eura. Za spašavanje koruške banke, za koju je odlučeno da će se restrukturirati, milijardske iznose otpisale su i austrijska savezna blagajna, Koruška i manjim dijelom suvlasnik banke osiguranje Grawe.

Bavarski dnevnik Sueddeutsche Zeitung (SZ) objavio je da se Bavarska priprema zatražiti naknadu štete od Koruške zbog velikih gubitaka koje je BLB pretrpio u poslu s Hypo grupom. Pozivajući se na izvore bliske bavarskoj vladi, SZ piše kako bi se "možda mogao postaviti zahtjev za odštetom u visini cijelog gubitka BLB-a od skoro 3,7 milijardi eura". Zahtjev za odštetom temeljio bi se, piše list, na činjenici da je "BLB pri kupnji Hypo grupe Alpe Adria prije tri godine 'namjerno prevaren' glede stanja u kojem se Hypo grupa tada nalazila".

Novi predsjednik uprave Hypo Alpe Adria Gottwald Kranebitter za sanaciju banke treba još vremena. Do kraja godine će se iznova procijeniti rizici poslovanja, a tada će se, kako je rekao u intervjuu za Die Prese, točno utvrditi da li država mora banci dodati još sredstava. Plan za sanaciju banke Kranebitter je već poslao u Bruxelles, za dva tjedna počinju detaljni pregovori, tako da bi se do jeseni, kako je rekao, trebalo znati da li će EU odobriti taj plan.

Prema predloženom planu restrukturiranja, grupa bi se povukla iz Ukrajine, Makedonije, Mađarske, Bugarske i Njemačke. Kranebitter očekuje da će EU tražiti i prodaju tvrtki kćeri u Italiji i Crnoj Gori.

"Nije isključeno da ćemo za povlačenje iz pojedinih država trebati i do tri godine", rekao je Kranebitter. "Nova Hypo grupa" bi se, kako je kazao, trebala ograničiti na pet ključnih tržišta: Austriju, Sloveniju, Hrvatsku, Srbiju i Bosni i Hercegovinu.