Donošenje proračuna imat će ključan utjecaj na određivanje povjerenja investitora i rejtinških agencija u kratkom roku, ističu analitičari.

Najave ministra financija Zdravka Marića da planira sniziti deficit na tri posto BDP-a odnosno 10 milijardi kuna ekonomski stručnjaci ocjenjuju mogućim ciljem, ali ga se ne može postići isključivo prodajom imovine već i rezanjem na rashodnoj strani te sveobuhvatnijim reformama.

Samo u tom slučaju možemo računati da će nas investitori i rejtinške agencije početi gledati sa simpatijama što bi u konačnici moglo dovesti do poboljšanja kreditnog rejtinga i izlaska iz statusa "smeća". Naime, glavni razlog zašto je hrvatski investicijski rejting u špekulativnom razredu jest visok javni dug i visok deficit uz nedostatne izvore rasta. Snižavanjem deficita, stabilizacijom javnog duga i poboljšanjem poslovnog okruženja poboljšala bi se slika kod rejtinških agencija odnosno stvorili bi se preduvjeti za stabilizaciju, ali i podizanje rejtinga.

Iako ambiciozan, deficit od tri posto BDP-a u dvogodišnjem razdoblju nije nemoguće postići, ako znamo da uz pretpostavku rasta gospodarstva prostora za fiskalnu konsolidaciju ima i na rashodnoj strani proračuna, ocjenjuje Zrinka Živković Matijević, direktorica ekonomskih istraživanja Raiffeisen banke. "Pod pretpostavkom da se prilagodba ne zadrži na jednokratnim rezovima, već bude popraćena strukturnim izmjenama velikih javnih sustava i državne administracije, uz povećanje učinkovitosti i funkcioniranje pravne države moguće je stvoriti preduvjete koji bi privatnom sektoru dali poticaj, a gospodarski rast učinili održivim. Time bi se eventualni jednokratni negativan učinak očekivane fiskalne konsolidacije uvelike nadoknadio, omogućavajući nastavak rasta i u 2016.", ističe Živković Matijević.

No, za ocjenu realnosti navedenog cilja treba vidjeti smjernice ekonomske i fiskalne politike odnosno proračun za 2016., dodaje Raiffeisenova analitičarka. Donošenje proračuna imat će ključan utjecaj na određivanje povjerenja investitora i rejting agencija u kratkom roku, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist SG-Splitske banke.

"Najave fiskalne konsolidacije u svakom slučaju pozitivno djeluju, no ključno je da se većina prilagodbe ostvari na rashodovnoj strani proračuna. Naime, posljednje projekcije Europske komisije, unatoč poboljšanju gospodarskih trendova te očekivanjima manjeg ukupnog manjka, ukazuju na daljnje pogoršanje strukturnog proračunskog deficita. Stoga je ključno pokrenuti i dubinske promjene u  mirovinskom i zdravstvenom sustavu, koji predstavljaju i najveći rizik za održivost javnih financija, iako je u kratkom roku teško ostvariti konkretne financijske uštede", smatra Šantić.