Brazilski bruto domaći proizvod (BDP) pao je prošle godine 3,8 posto, a analitičari kažu da je sedmo po veličini svjetsko gospodarstvo uronilo u stagflaciju - kombinaciju recesije i visoke inflacije.

Recesija u Brazilu posljedica je usporavanja rasta globalnog gospodarstva i oštrog pada cijena sirovina, što loše utječe na tamošnje gospodarstvo koje je znatno usmjereno na izvoz sirovina.

S druge strane, politička paraliza, zbog optužbi za korupciju predsjednice Dilme Rousseff, onemogućuje vlasti u rješavanju gospodarskih problema, među kojima je i golemi proračunski deficit od 10,8 posto BDP-a.

O zemljama BRIC-a, skupini najvećih tržišta u razvoju koja osim Brazila uključuje Rusiju, Kinu i Indiju, još nedavno pisalo se kako će najviše pridonositi rastu globalnog gospodarstva.

Međutim, od tih zemalja samo još Indija bilježi snažan rast, dok se rast kineskog gospodarstva usporava, a Rusija je, kao i Brazil, u recesiji.

Podaci o ruskom BDP-u u prošloj godini još nisu objavljeni, no analitičari očekuju sličan pad kao u Brazilu.

Brazilsko gospodarstvo bilježi, pak, najlošije ekonomske brojke od 1990.-ih godina. Osim oštrog pada gospodarstva, Brazil bilježi visoku inflaciju, oko 11 posto.

Stoga analitičari kažu da je sedmo po veličini svjetsko gospodarstvo uhvaćeno u klasičnom scenariju stagflacije - visoke inflacije i recesije.

Zbog snažnog rasta cijena, središnja brazilska banka održava visoke kamatne stope, oko 14 posto, što pak šteti kompanijama jer im povećava troškove zaduživanja.

"Premda smatramo da Brazilu ne prijeti fiskalna kriza, pozicija je krhka. Vlada je suočena s produljenim razdobljem proračunske štednje, a što više to odgađa, prilagodba će biti bolnija", kaže Edward Glossop, analitičar u tvrtki Capital Economics.