Posljednji makroekonomski pokazatelji navode na korekciju u projekciji kretanja BDP-a za ovu godinu te smo trenutno u zoni rasta od oko sedam posto na razini cijele godine, rekao je u četvrtak potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić.

Podsjetio je da je aktualna Vladina projekcija rast od pet posto.

Iznio je da su porezni prihodi od 1. siječnja do 31. kolovoza 0,7 posto veći nego u istom lanjskom razdoblju, a PDV-a je prikupljeno nešto preko četiri posto više.

Porez na dobit je nešto manji nego u prvih osam lanjskih mjeseci, ali to je, kako je rekao, očekivano s obzirom da se obračunava na temelju rezultata iz 2020. godine. Doprinosi za mirovinsko osiguranje su četiri posto viši i na tragu su očekivanja, rekao je Marić.

Jedini oblik trošarina koji blago kaska, dodao je, trošarine su na automobile, a to je objasnio smanjenjem nekih nameta i globalnim zastojima u automobilskoj industriji.

Što se tiče proračunskih prihoda, rekao je da vrijednost fiskaliziranih računa samo u kolovozu u turizmu gotovo 21 posto veća nego 2020. godine.

Istaknuo je, međutim, ključnu ulogu troškovne strane proračuna ističući da je tu ključ održivosti javnih financija.

Na pitanje kakva nas jesen čeka s obzirom na inflaciju, i osobito rast cijena hrane, odgovorio je da najnoviji podaci pozivaju na oprez. Naime, prema posljednjim podacima DZS-a, inflacija mjerena potrošačkim cijenama u srpnju je na godišnjoj razini iznosila 2,8 posto, najviše od travnja 2013. Rast potrošačkih cijena tako prati uspon proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda, koje su u srpnju porasle za 7,9 posto u odnosu na isti mjesec lani, što je njihov najveći skok još od travnja 2011. godine.

Marić je reko da je bilo za očekivati povećanje stope inflacije, s obzirom na razne vidove monetarnog popuštanja na globalnoj razini, jer je količina novca puštenog u sustav dovela do pada njegove cijene, što može imati utjecaja na dizanje inflatornih pritisaka.

No, dodao je da nije siguran da se poskupljenje hrane ili, primjerice, građevinskog materijala, može u potpunosti opravdati globalnim kretanjima i poremećajima u lancima opskrbe.

Upozorio je i da je ostalo vrlo malo cijena koje se mogu regulirati, budući da cijene uglavnom regulira tržište, ali da treba poticati razvoj tržišta i konkurenciju na tržištu.

Podsjetio je na smanjenje PDV-a na jaja, svježe meso, ribu, voće i povrće, kao primjer vrlo ograničenog utjecaja porezne politike na cijene, jer nakon smanjenja PDV-a nije bilo značajnijeg snižavanja cijena tih proizvoda.

Dotičući se ponovnog rasta duga bolnica, rekao je da su trenutno rokovi plaćanja bolnica negdje oko planiranih 180, a ljekarni 200 dana te da je do sada HZZO-u transferirano oko 5,9 milijardi kuna za plaćanje i ispunjavanje obveza. Treba temeljito reformirati zdravstveni sustav s fokusom na rashodnoj strani, zaključio je.