Povlačenje kapitala banaka iz regije i pad kreditiranja nisu imali značajniji utjecaji na pad BDP-a. Tako (su)odgovornost za manjak gospodarskog oporavka ne treba tražiti u poslovnoj politici banaka, zaključak je koji se nameće iz najnovije analize Hrvatske udruge banaka predstavljene u petak. U analizi "Razduživanje banaka u Hrvatskoj i drugih deset zemalja 'Nove Europe'" pitanje razduživanja ocijenjeno je kao "tresla se brda, rodio se miš" jer je došlo do razlaza realnih i kreditnih tokova pa ne vrijedi da banke zbog razduživanja i otežanog pristupa kapitalu otežavaju oporavak.

Pad BDP-a 10 posto
Razduživanje banaka imalo je važan utjecaj na gospodarska kretanja na samom početku krize 2008. i 2009., no ne i u Hrvatskoj gdje je trend tek započeo u proteklih nekoliko mjeseci. U kasnijim fazama krize, posebice u posljednje dvije godine, izgubila se veza između tredova u bankarstvu i ekonomskih rezultata u pojedinim zemljama.Poznato je da su između svih jedanaest zemalja 'nove Europe' za Hrvatsku brojke najlošije. Od početka krize BDP je najviše pao, kumulativno oko 10 posto. No, istovremeni pad kreditiranja osjetno je niži od onog u zemljama poput Slovačke i Estonije u kojima je gospodarski rast bio pozitivan u razdoblju od 2008. do 2012. godine. "Rast kredita za Hrvatsku u krizi zapravo je bio puno viši od očekivanog s obzirom na kretanje BDP-a. Drugim riječima, banke su u većem dijelu razdoblja krize djelovale protuciklički, ali bezuspješno", stoji u publikaciji koju za HUB radi Arhivanalitika Velimira Šonje.

Višak kredita tvrtkama
Osim razlaza realnih i kreditnih tokova, nekoliko je mogućih objašnjenja zašto nema veze između razduživanja i manjka oporavka. Kriza je na bankarskom tržištu dovela do viška ponude kredita, osobito onih korporativnih, no umjesto da se njima podupiru strukturne reforme ili tvrtke s perspektivom za rast i oporavak, zajmovima su se na životu održavala prezadužena ili besperspektivna poduzeća.Jednako tako moguće objašnjenje za Hrvatsku je specifična regulacija domaćih banaka. Nakon što je smanjena stopa granične obvezne pričuve što je izjednačilo cijenu kredita, uspješne tvrtke kojima je ranije bilo jeftinije pribaviti financiranje u inozemstvu nego kod kuće, vratile su se Hrvatsku. No, to je istodobno stvorilo iskrivljenu sliku o zdravlju hrvatskih poduzetnika što bi ubuduće bi trebao ispraviti Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, smatra direktor HUB-a Zoran Bohaček.

Problematične kune
HUB je predstavio novu publikaciju pod nazivom HUB pregledi koja će kvartalno obrađivati podatke o trendovima na bankarskom i financijskom tržištu. U prvom broju HUB pregledi bave se problematikom loših kredita. Prema valutnoj strukturi, najviši udio loših kredita je kod kredita u kunama među kojima je čak 16,46 posto onih koji imaju problema s urednom otplatom. Na drugom mjestu ljestvice su krediti valutno za švicarske franke (13,14%), a posljednji su krediti vezani za eure (12,8%). Kod stambenih kredita problemi s francima su trostruko izraženiji, loših je 9,15 posto dok je nenaplativih zajmova u eurima 3,67 posto.