Lovrinović napao monetarnu vlast, a Bohaček naglasio važnost poduzimanja fiskalnih, a ne monetarnih mjera. Hrvatske su banke zbog restriktivnih mjera HNB-a vrlo blizu odluke o povećanju aktivnih kamatnih stopa, što bi imalo negativan utjecaj na ukupni gospodarski rast. Osim toga, zbog refinanciranja postojećih dugova nemoguće je zaustaviti daljnji rast inozemnog duga. To su glavne poruke bankara s okruglog stola o poslovanju banaka i monetarnim mjerama održanog u četvrtak u sklopu konferencije Hrvatsko novčano tržište u Opatiji.
Bankari naglašavaju negativan utjecaj monetarnih mjera poduzetih zbog rasta vanjskog duga na profitabilnost banaka, a neki od njih zalažu se za selektivni pristup u donošenju takvih ograničenja. Međutim, Damir Odak, predsjednik uprave OTP banke, misli da selektivne mjere nisu dobro rješenje jer polaze od toga «da je netko pametniji od tržišta». Zoran Košćak, član uprave RBA koja je posebno pogođena restriktivnim mjerama koje se odnose na izdavanje vrijednosnih papira, predložio je sastanak predstavnika HNB-a, Ministarstva financija i banaka o zaduživanju i ograničavanju rasta duga. I drugi su se bankari složili o potrebi dijaloga s monetarnom vlasti, pa je tako ovaj okrugli stol pokazao da se uloge polako mijenjaju. Poznato je, naime, kako je do sada HNB bio inicijator susreta s bankarima i prije donošenja nekih od restriktivnih mjera što u pravilu nije davalo rezultate.
Ivan Lovrinović, dekan Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, čiji su stavovi o monetarnoj politici dobro poznati, bio je vrlo aktivan na okruglom stolu. Kako je sam rekao «ja napadam monetarnu vlast». Izostanak predstavnika HNB-a prokomentirao je sljedećim rječima: «Jasno je da HNB izbjegava ovakve skupove. Prvo zbog toga što će uskoro biti biran guverner. Osim toga, znamo da HNB brine samo o stabilnosti cijena, a vaše su joj brige u drugom planu».
Zoran Bohaček, direktor HUB-a, kazao je kako HNB zapravo radi samo ono na što je prisiljena – poduzima mjere koje može. Bohaček se složio s Igorom Kodžomanom, članom uprave HAAB-a kako su potrebne fiskalne mjere (npr. rast trošarina), odnosno mjere na strani potražnje jer je tu ključ problema. izvor: www.bankamagazine.hr