Banke su jučer suzdržano reagirale na najavu daljnjih ograničenja u poslovanju koje će danas biti predočeno Savjetu HNB-a. Prve restrikcije pogodit će banke koje su pronašle načina da uvezeni kapital knjiže kao kunske depozite s deviznom klauzulom te na taj način pojeftine poslovanje i zaobiđu restrikcije.
Od 2003. na snazi su posebne mjere HNB-a protiv inozemnog zaduživanja banaka, ali kreditna ekspanzija ne jenjava. Vanjski dug penje se na 85 posto procijenjenog BDP-a, krediti građanima porasli su od početka godine 12 milijardi kuna. Najavljujući sjednicu Savjeta, guverner HNB-a Željko Rohatinski kazao je da se do kraja godine razmišlja o još jačim mjerama, svojevrsnu oporezivanju kreditnih plasmana.
"Svaka je mjera HNB-a dobrodošla, ali monetarna politika ne može sama riješiti problem vanjskog duga", komentira dr. Sandra Švaljek, ravnateljica Ekonomskoga instituta i članica HNB-a. Kaže da ni struka ne zna gdje je gornja granica do koje se Hrvatska može zaduživati. "Plafon je fleksibilan i dok god ga ne osjetite, ne znate jeste li ga dostigli", komentira Švaljek.
Dr. Žarko Primorac kaže da ni HNB nema mnogo izbora te da mora posezati za administrativnim mjerama kako bi jaz bio manji: "Banke trguju novcem i one će uvijek naći načina da dođu do kapitala koji je jeftiniji, a inozemni to jest."
izvor: www.business.hr