Domaće banke zaziru od aktiviranja hipoteka kojim su osigurani stambeni krediti, ponajviše zbog sporosti cijelog postupka. Prema podacima iz prošlogodišnje publikacije Doing Business u izdanju Svjetske banke, u Hrvatskoj proces prisilne naplate prosječno traje 561 dan uz trošak pokretanja postupka od gotovo 14 posto od vrijednosti potraživanja.

Za ilustraciju, u Srbiji isti postupak traje 635 dana, a trećina vrijednosti potraživanja odlazi u troškove spora. Još je gora situacija u Italiji u kojoj postupak traje 1210 dana uz 30 posto troškova, ali zato u Njemačkoj traje 394 dana uz 15-postotni trošak. U tim se podacima krije razlog zbog kojeg je broj aktiviranih hipoteka u hrvatskim bankama vrlo malen. To potvrđuju u Hypo-Alpe-Adria banci. “Na zagrebačkom području riječ je oko 600 novozaprimljenih predmeta prošle godine, a na stambene kredite u ovom uzorku otpada zanemarivih šest aktiviranih hipoteka. Najčešći su problemi u otplati nenamjenskih kredita, dugovanja po kreditnim karticama i tekućim računima”, kazali su u HAAB-u. Tamo tvrde da najkasnije u roku godine dana od prvoga neplaćenog anuiteta donose odluku o otkazu ugovora o kreditu i predaju predmet na odjel Ovrha. “Cijeli proces naplate ovrhe nad nekretninom na većim sudovima traje tri do četiri godine, a na manjim sudovima dvije do tri godine, ovisno o tome je li bilo žalbenih postupaka”, poručuju u Hypo banci. Sporost sudovanja u slučaju ovrhe naglašavaju i u Raiffeisen banci. “Dosadašnja iskustva pokazuju da je osnovni problem ovršnih postupaka brzina samog postupka. Na taj način učinkovitost naplate ovrhom u znatnoj mjeri ovisi o vanjskim čimbenicima. S obzirom na dužinu razdoblja prisutnosti RBA na hrvatskom tržištu, broj ovršnih predmeta je vrlo mali, a u posljednjih nekoliko mjeseci RBA nije zabilježila povećan broj ovrha”, ističu u RBA banci. Slično mišljenje imaju i u Zagrebačkoj banci. “Naplata ovrhom na nekretninu posljednja je opcija koja se aktivira kod nenaplativih stambenih kredita. Preferiramo (..) komunikaciju s klijentom i način otplate kredita koji bi pokušao riješiti takvu situaciju u zajedničku korist. Postupak ovrhe nad nekretninom provodi se samo kada su iskorištene sve druge opcije dogovora (..). Broj pokrenutih ovrha Zagrebačke banke i dalje je vrlo mali u odnosu na ukupan broj odobrenih stambenih kredita”, poručuju u Zabi. U Erste banci tvrde da se udio “problematičnih” stambenih kredita u ukupnom portfelju stambenih kredita kreće na razini malo iznad jedan posto. “U tom dijelu kreditnog portfelja nema znatnije promjene u odnosu na prethodna razdoblja. Pri tome treba naglasiti da se dio naplati nakon pronalaženja zajedničkog rješenja s klijentom, pa je udio nekretnina koje na kraju Erste banka stječe pljenidbom iznimno mali”. No pitanje je hoće li banke u sljedećih godinu-dvije uspijevati održavati nisku razinu “loših” kredita. “Imajući u vidu otežane tržišne okolnosti u predstojećem razdoblju i trenutačna makroekonomska kretanja, realno je očekivati određen porast ‘problematičnih’ stambenih kredita”, smatraju u Erste banci.