Ekonomski analtičar Damir Novotny misli da vlada "neće imati problema" s financiranjem ovogodišnjeg deficita koji bi, prema danas objavljenim smjernicama, trebao iznositi 9,6 milijardi kuna.

Glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić je kao najvažniju stavku Vladnih smjernica istaknuo smanjenje rashoda, koji bi ove godine trebali iznositi 117,6 milijardi kuna i biti 4,6 milijardi kuna, odnosno dva posto manji nego lani. "Rashodovna strana proračuna smanjuje se prvi put u mnogo godina", izjavio je Šantić za Business.hr.

Pozitivno je što Vlada smanjuje proračunske rashode te planira spustiti proračunski manjak ispod tri posto bruto domaćeg proizvoda, rekla je za Hinu direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raifeisenbank Austrije Zrinka Živković Matijević.

"No, pravo je pitanje na koji način Vlada namjerava smanjiti rashode za zaposlene, budući da je većina radničkih prava zajamčena kolektivnim ugovorima. Zasad se samo načelno govori o smanjenju rashoda", smatra Živković Matijević.

Deficit od 2,7 posto BDP-a "neće biti povezan" s odlukom rejting agencija o Hrvatskoj, smatra Novotny i dodaje kako one ne ocjenjuju samo deficit pa će ih puno više zanimati je li Vlada napravila dovoljan zaokret i hoće li biti sposobna vraćati svoje dugove.

Šantić pak kaže kako će rejting agencije "tražiti više detalja o uštedama" te da će ih zanimati i planovi za srednjoročne reforme koje bi trebale donijeti snažniji rast i stabilne javne financije.

Novotny smatra da nam rejting agencije "neće biti blagonaklone", ali i ističe kako to neće ugroziti sposobnost Vlade za refinanciranje dugova i "pokrivanje" ovogodišnjeg deficita.

Živković Matijević pak ističe da se premija rizika na hrvatski dug nalazi na poprilično visokim pa su petogodišnji CDS-ovi su na oko 500 baznih bodova.

Probleme u zaduživanju Hrvatska će izbjeći zahvaljujući tome što je ponuda novca na tržištu državnih dugova velika, između ostalog zahvaljujući Europskoj središnjoj banci koja je tržište preplavila novcem, rekao je Novotny za Business.hr i napomenuo da se Hrvatska zadužuje za "realtivno male iznose".

No, Šantić ne dijeli njegovo mišljenje već kaže kako "situacija nije pogodna" za izlazak na strana tržišta, ali da se Vlada uz odgovornu fiskalnu politiku može zadužiti i na domaćem tržištu.

Deficit od 2,7 posto BDP-a Šantić naziva "prihvatljivim", dok Novotny kaže kako se kao cilj više ne treba promatrati deficit od tri posto BDP-a, već "nulti" deficit, odnosno onaj koji ne bi bio veći od 0,5 posto BDP-a.

Novotny smatra da se proračun koji predviđa prihode od 108 milijardi kuna i rashode od 117,6 milijardi kuna može održati, budući da Vlada porezima "otprilike može skupiti stotinjak milijardi kuna", dok Šantić ističe kako će njegova "uspješnost" ovisiti o stanju domaćeg gospodarstva i razvoju situacije u eurozoni.