Pad hrvatskog gospodarstva od 4,4 posto u posljednjem lanjskom tromjesečju pozitivno je iznenađenje, kažu analitičari, no trendovi su, posebice na tržištu rada i u osobnoj potrošnji, i dalje negativni, zbog čega se očekuje nastavak recesijskih kretanja.

Državni zavod za statistiku objavio je danas da je, prema prvoj procjeni, BDP u četvrtom tromjesečju 2009. godine pao za 4,4 posto u odnosu na isti kvartal godinu dana prije, što je manje od očekivanja, s obzirom da su makroekonomisti u prosjeku očekivali pad od 5,3 posto.

"To je pozitivno iznenađenje, no teško je reći što je dovelo do usporavanja pada dok ne budu objavljene komponente BDP-a. Moguć je pozitivan utjecaj kretanja neto izvoza na ublažavanje pada gospodarske aktivnosti, s obzirom na snažan pad uvoza, kao i kretanje zaliha. Premda je ovo pozitivan signal, i dalje ostajemo pri procjeni da će ove godine BDP pasti do 1 posto", kaže Alen Kovač, makroekonomist u Erste banci.

Sličan stav ima i Zrinka Živković-Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga.

"Kvartalni pad od 4,4 posto bolji je od očekivanja, što je uglavnom posljedica baznog efekta, odnosno oštrog usporavanja rasta BDP-a u četvrtom tromjesečju prethodne godine, dok je podatak o padu u cijeloj prošloj godini od 5,8 posto u skladu s očekivanjima", rekla je Živković-Matijević.

Unatoč usporavanju pada gospodarstva, s obzirom da je na početku prošle godine pad BDP-a iznosio 6,7 posto, a u trećem lanjskom kvartalu 5,7 posto, analitičari kažu da i dalje prevladavaju nepovoljni trendovi.

"Ne postoji mnogo razloga za optimizam glede oporavka domaćeg gospodarstva u 2010. godini, iako se može očekivati određena stabilizacija aktivnosti u drugoj polovici godine. Naime, dosadašnji najznačajniji domaći generatori gospodarskog rasta, a to su potrošnja kućanstava i kapitalne investicije, ostat će dominantno pod pritiskom nepovoljnih trendova na tržištu rada i pokušaja zauzdavanja rasta javne potrošnje tijekom 2010.

Također, s nepovoljnom strukturom te niskom razinom konkurentnosti domaćeg gospodarstva, uz spori oporavak u najznačajnijim inozemnim partnerima, značajniji poticaj oporavku ne treba tražiti niti od inozemne potražnje pa ni u segmentu usluga odnosno sektoru turizma. U ovakvim okolnostima nije izgledno niti značajnije dinamiziranje ulaganja privatnog sektora.

Stoga se u 2010. godini može očekivati daljnji pad BDP-a za oko 1,4 posto, što će se odraziti i na tržište rada kroz daljnji rast nezaposlenosti te pad plaća pogotovo tijekom prve polovice godine", navodi Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, u bilješci klijentima.

I većina drugih makroekonomista očekuje daljnji pad BDP-a.

Od devet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, njih osam procjenjuje da će u 2010. pad gospodarstva iznositi između 0,7 i 2,5 posto, a samo jedan očekuje rast od 1 posto. U prosjeku, očekuju pad BDP-a od 1,2 posto.