Podaci o kretanjima u bankovnom sustavu u protekloj godini, a posebice u zadnjem tromjesečju, indikativni su u pogledu očekivanja za 2012. i pokazuju da dok je potražnja kućanstava presahnula, kreditiranje poduzeća je nastavljeno, pišu analitičari u najnovijem izdanju publikacije PBZ tjedne analize.

Što se tiče poslovnih rezultata, sudeći po nerevidiranim podacima o dobiti bankovnog sustava u visini od 3,7 milijardi nakon poreza za 2011., odnosno 0,6 milijardi u zadnjem kvartalu naspram prosječnih 1 milijarde kvartalne dobiti u prethodna tri kvartala (naša su očekivanja za godinu temeljena na rezultatima najvećih banaka u prvih devet mjeseci bila optimističnija), u zadnjem je tromjesečju došlo do pada profitabilnosti uslijed po svemu sudeći povećanih troškova izvora (više kunske kamate na novčanom tržištu i rastući CDS) i pogoršanja kvalitete aktive, napominje se u analizi. Na razini čitave godine analitičari ocjenjuju, međutim, da su se zahvaljujući rezultatu iz prvih devet mjeseci povrat na prosječnu imovinu i prosječni kapital zadržali na visini ostvarenoj godinu ranije.

Bruto krediti krajem godine bili su veći za 6 posto u odnosu na kraj 2010., što je u skladu s očekivanjima PBZ-ovih analitičara, a oko 64 posto ukupnog prirasta kredita rezultat je porasta plasmana poduzećima. Potonje je znatan pomak u odnosu na godinu ranije kada se ovaj udio kretao oko 45 posto, a rezultat je dramatično nižeg udjela prirasta kredita građanima u prirastu ukupnih kredita koji je pao s 23 posto u 2010. na 7 posto u 2011.

Potražnja kućanstava je zbog nižih dohodaka stanjena, dok je potražnja poduzeća zbog refinanciranja inozemnih obveza i smanjene dostupnosti inozemnog kapitala jačala. Krediti poduzećima su tako na godišnjoj razini porasli za 10 posto, pri čemu su upravo u zadnjem tromjesečju ostvarili najveći rast od oko 4,5 milijardi kuna na kvartalnom nivou. Kod kredita stanovništvu kraj godine dočekali smo s godišnjom stopom rasta kredita građanima nižom od 1 posto, što je de facto pad uzmu li se u obzir tečajna kretanja (+4 posto CHF, +2 posto € kraj 2011./ kraj 2010.), stoji u analizi koju potpisuje analitičarka Ana Lokin.

Ukupni depoziti u bankama su, u usporedbi s dinamikom kredita, ostvarili znatno niži rast od 3 posto na godišnjoj razini, što je proizašlo iz pada depozita poduzeća za 3 posto uslijed slabe gospodarske aktivnosti, pojašnjava se u analizi. Depoziti kućanstava krajem godine su bili viši za nešto manje od 5 posto u usporedbi s krajem 2010., što je u skladu s rastom plaća nakon ukidanja kriznog poreza i uvođenja zakonskih izmjena (nominalnih 2,4 posto) i slabljenjem kune (77 posto depozita građana je devizno).

U uvjetima niske nominalne stopa rasta BDP-a, u 2012. analitičari očekuju niže stope rasta kredita i depozita u odnosu na prethodnu godinu i zadržavanje udjela kredita u BDP-u na 85 posto, a depozita na 65 posto. Kako su otplate dospjelog inozemnog duga korporativnog sektora u ovoj godini visoke (na razini prošlogodišnjih), vjeruju da će dio biti refinanciran kod domaćih banaka što znači ponovo snažniji rast kredita poduzećima, no po stopi otprilike upola nižoj od prošlogodišnje.

Kod kredita građanima vidljiva je stagnacija sve do oporavka tržišta rada koji se ne nazire u ovoj godini, nego naprotiv, analitičari procjenjuju da će ovogodišnja stopa nezaposlenosti dosegnuti prosječnih 18,9 posto (2011.:17,9 posto). Što se tiče kretanja kamata, s obzirom na težu dostupnost i skupoću vanjskih izvora financiranja uslijed zaoštravanja uvjeta u okruženju, odluku OENB-a koja obvezuje neke od najvećih domaćih banaka da omjer novih kredita prema domaćim izvorima financiranja ne prijeđe 110 posto, zatim suženu kunsku likvidnost koja je potakla rast kamata na novčanom tržištu, te pad realnih dohodaka kućanstava i topljenje štednje građana, izgledan je rast pasivnih kamata s jedne te stagnacija do blagi rast aktivnih kamata s druge strane.

U ovoj će godini stoga pad kamatnih marži i neto kamatnih prihoda, kao i daljnje čišćenje bilanci te posljedični rast troškova rezerviranja vršiti pritisak na rezultate banaka što međutim s obzirom na visoku kapitaliziranost sustava neće predstavljati problem, pa čak ni u slučaju tzv. šok scenarija, kako pokazuje recentna analiza središnje banke.