Američki izvoz nafte pao je u 2025., prvi puta od 2021. godine, usprkos pojačanoj proizvodnji, budući da je veći dio barela usmjeren u strateške zalihe i u opskrbu domaćih rafinerija, izvijestilo je u utorak ministarstvo energetike.

U 2025. godini proizvođači u SAD-u isporučili su na strana tržišta četiri milijuna barela nafte dnevno, izračunalo je ministarstvo, za tri posto manje nego u 2024.

U odnosu na 2011. obujam isporuka bio je čak 85 puta veći, ističu.

Američki izvoz nafte naglo je porastao početkom prošlog desetljeća zahvaljujući uzletu hidrauličkog frakturiranja i ukidanju ograničenja za izvoz nafte u 2015. godini.

SAD je lani bio neto uvoznik nafte, pokazuje izvješće ministarstva, s uvezenih 2,2 milijuna barela dnevno više od isporučenih barela. U 2024. uvoz je nadmašio izvoz za 2,5 milijuna barela dnevno.

Proizvodnja je pak prošle godine dosegnula najvišu razinu otkad ministarstvo objavljuje podatke, od 13,6 milijuna barela dnevno.

Veća proizvodnja u proteklim je godinama u pravilu rezultirala većim izvozom, ali u 2025. veći dio barela iz domaće proizvodnje preusmjeren je u punjenje strateških zaliha i u domaću preradu, objašnjavaju u ministarstvu.

Europa veliki kupac

Glavna odredišta američke nafte bile su i prošle godine Europa, te regija Azije i Oceanije, pokazali su podaci ministarstva.

Europa je postala najveće izvozno tržište za američku naftu 2023. godine, a u 2025. obujam američkog izvoza na Stari kontinent smanjen je prvi puta od 2021. godine, i to za sedam posto, navodi ministarstvo, uz procjenu da ga je najvjerojatnije zamijenila povećana proizvodnja iz članica Organizacije zemalja‑izvoznica nafte (OPEC).

Članice OPEC‑a i njihovi saveznici bili su 2023. obustavili isporuku 1,65 milijuna barela dnevno, a u travnju prošle godine počeli su ih postupno vraćati na tržište, uz ocjenu o "solidnoj potražnji".

Smanjen je i izvoz u Aziju i Oceaniju, pokazali su izračuni američkog ministarstva, napominjući da su isporuke u Singapur potonule za 75 posto, a u Kinu za čak 89 posto.

Kina je 2023. bila drugo po veličini izvozno tržište za američku naftu, no obujam izvoza otada kontinuirano pada.

U 2025. godini Nizozemska je pak povećala uvoz američke nafte za oko 80 tisuća barela dnevno, pokazuju podaci, a gotovo isti broj barela ′dodali′ su u nabavi i Indija i Japan.

Više cijene

U odvojenom izvješću američko ministarstvo znatno je podiglo prognozu cijena nafte u ovoj i idućoj godini zbog rata na Bliskom istoku i zastoja u tranzitu tankera kroz Hormuški tjesnac.

Neki proizvođači na Bliskom istoku počeli su gasiti proizvodnju jer barele ne mogu isporučiti na tržište, napominju.

U takvim su uvjetima cijene nafte na londonskom tržištu u ponedjeljak poskočile na 94 dolara po barelu, navodi ministarstvo, dosegnuvši najvišu razinu od rujna 2023. godine. U odnosu na početak ove godine porasle su za gotovo 50 posto, napominju.

Do kraja godine trebale bi se spustiti ako se opskrba normalizira, dodaju.

Njihova nova procjena pokazuje ipak da u ovoj godini sada očekuju znatno višu prosječnu cijenu barela na londonskom tržištu, od 79 dolara. Još prije mjesec dana bili su predviđali da će u prosjeku stajati 58 dolara.

U 2027. barel bi u Londonu po njihovim novim izračunima trebao u prosjeku stajati 64 dolara. Dosadašnje procjene pokazivale su da bi trebao stajati 53 dolara.

Proizvođači u SAD-u trebali bi pak ove godine proizvesti 13,6 milijuna barela dnevno i 13,8 milijuna barela dnevno u 2027., tek nešto više no što su u ministarstvu do sada prognozirali

Zasad prognoza ipak u velikoj mjeri ovisi o razvoju geopolitičke situacije, upozoravaju u ministarstvu. Procjene cijena nafte temelje se na pretpostavci da će sukob na Bliskom istoku biti kratkotrajan te da će se tranzit tankera kroz Hormuški tjesnac postupno normalizirati, napominju iz EIA‑e.

Ako poremećaji potraju dulje no što se trenutno očekuje, i cijene nafte i odnos ponude i potražnje mogli bi se promijeniti znatno dramatičnije nego što to predviđa trenutna prognoza, upozoravaju.