Američko ministarstvo trgovine objavilo je u utorak da je trgovinski manjak SAD-a u razmjeni s inozemstvom u prosincu pao za 3,2 posto, na 44,3 milijarde dolara, prekinuvši time dvomjesečni trend rasta.

Trgovinski deficit u cijeloj 2016., pak, porastao je za 0,4 posto u odnosu na 2015., na 502,3 milijarde dolara, najvišu razinu u protekle četiri godine. To predstavlja 2,7 posto bruto domaćeg proizvoda, u donosu na 2,8 posto u 2015.

Kada se u obzir uzme inflacija, trgovinski deficit je u prosincu pao na 62,3 milijarde dolara, sa 63,9 milijarde zabilježenih u studenome.

Predsjednik Donald Trump okrivio je američku trgovinsku politiku za gubitak radnih mjesta u američkim tvornicama, obećavši promjene, a prvi korak je bio izlazak iz Transpacifičkog trgovinskog sporazuma (TPP). Trump također želi ponovno ispregovarati Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (NAFTA), koji je potpisan 1994. godine između SAD-a, Kanade i Meksika.

No, stručnjaci smatraju kako te protekcionističke mjere neće smanjiti američki trgovinski deficit.

"Kada ekonomija dosegne punu zaposlenost, ubrzanje potražnje najčešće biva popraćeno porastom uvoza i većim trgovinskim deficitom", kaže glavni ekonomist njujorške konzultantske kuće RDQ Economics John Ryding. "SAD jednostavno nema dovoljno radne snage i kapaciteta za zatvaranje trgovinskog deficita, bez obzira na to kakav je tečaj dolara te će deficit vjerojatno rasti i u 2017. i 2018.", tvrdi Ryding.

U prosincu, američki izvoz dobara i usluga porastao je 2,7 posto, na 190,7 milijardi dolara, najviše od travnja 2015., zahvaljujući rekordnim isporukama proizvoda napredne tehnologije poput svemirske, biotehnološke i elektroničke.

"Izvoz raste, i to bi trebalo povećati broj radnih sati za onih nekoliko radnika u tvornicama koji će pomesti nakon što su roboti obavili svoj posao", izjavio je glavni ekonomist MUFG Union banke Chris Rupkey. "Protekcionizam i ′lupanje′ carina na dobra koja ulaze u SAD vjerojatno neće generirati nova radna mjesta kojima se nadamo", kaže Rupkey.