Ne budu li izmijenjeni zakoni o porezima i potrošnji, javni dug dosegnut će 195 posto BDP-a do 2050., objavio je u ponedjeljak u dugoročnim prognozama za proračun institut u kojem rade bivši dužnosnici središnje banke, ministarstva financija i Kongresa.

Time bi se približio razinama koje sada bilježe Japan i Grčka, primjećuje Reuters.

Izgledi su se znatno pogoršali u odnosu na prošlogodišnje, prema kojima je javni dug 2049. trebao dosegnuti 144 posto BDP-a, napominje CBO.

Do kraja ove godine javni dug dosegnut će prema CBO-u 98 posto BDP-a, dok je u 2019. iznosio 79 posto. Još 2007., netom prije izbijanja velike financijske krize, bio u visini svega 35 posto BDP-a.

Dug povećavaju viši proračunski manjkovi, povezani sa sporim oporavkom od pandemijske krize, višim troškovima kamata za njihovo financiranje te s očekivanim rastom potrošnje na programe zdravstvene skrbi i socijalne sigurnosti, koje donosi starenje stanovništva.

Deficit bi prema procjenama instituta ove godine trebao dosegnuti 16 posto BDP-a, što bi bila njegova najveća razina od završetka Drugog svjetskog rata 1945. Iako će njegov udio idućih nekoliko godina padati, ponovno će početi naglo rasti prema 2028. godini, upozoravaju.

Za 2050. u CBO-u predviđaju proračunski deficit od 12,6 posto BDP-a budući da će rast prihoda uvelike zaostajati za rastom potrošnje, stoji u izvješću.

Dug će značajno rasti nakon 2030. jer će značajno porasti kamatne stope, objašnjavaju u CBO-u. Tako bi prema njihovoj pretpostavci prosječna realna kamatna stopa na referentne 10-godišnje državne obveznice trebala porasti s 0,9 posto u 2030. na 2,5 posto u 2050.

Dugoročna je fiskalna putanja neodrživa i ugrožava dugoročno povjerenje u dolar, zaključio je direktor CBO-a Philip Swagel.

„Ne postoji prijelomna točka na kojoj fiskalna kriza postaje vjerojatna ili neizbježna, niti postoji prepoznatljiva točka na kojoj troškovi kamata mjereni udjelom u BDP-u postaju neodrživi", rekao je Swagel u priopćenju.

„No, rast duga znači i veće rizike", istaknuo je.