Kreditiranje kompanija povećano je za 22,1%, dok je kreditiranje države i lokalnih jedinica samouprave raslo po stopi od 23,9%. Aktiva svih banaka u Hrvatskoj dosegnula je iznos od 300 milijardi kuna, odnosno krajem studenog je iznosila 296,8 mlrd kuna, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke (HNB), i može se očekivati da je tijekom prosinca premašila brojku od 300 milijardi kuna. Početkom prošle godine aktiva domaćih banaka je bila 40-ak mlrd kuna niža odnosno banke su lani ostvarile rast aktive u rasponu od 15 do 16 posto.
Iznos odobrenih kredita banaka porastao je sa 152 na 184,7 mlrd kuna (+21,5%) u jedanaest mjeseci. Depoziti u bankama su pak (uključujući i depozite na žiro i tekućim računima) povećani za 17,5%, sa 171,7 na 201,8 mlrd kuna.
Krediti stanovništvu povećani su od početka siječnja do kraja studenog za 16 mlrd kuna na ukupno 91,7 mlrd (+21,1%). Najsnažniji rast su zabilježili stambeni krediti, sa 27,3 na 35,9 mlrd kuna te ostali krediti stanovništvu čiji je iznos povećan sa 34,3 na 40,5 mlrd kuna krajem studenog. Iznos odobrenih kredita za kupnju automobila porastao je sa 8,5 na 9 milijardi kuna, a kredita po kreditnim karticama sa 3,3 na 3,8 mlrd kuna. Hipotekarni krediti su zabilježili najniži apsolutni rast od 122 milijuna kuna na ukupan iznos od 2,56 mlrd kuna.
Kreditiranje kompanija povećano je za 22,1% sa 58,7 na 71,6 mlrd kuna, dok je kreditiranje države i lokalnih jedinica samouprave poraslo po stopi od 23,9%, dakle najviše među ove tri kategorije (stanovništvo, kompanije, država), i to sa 12,8 na 15,8 mlrd kuna.
Da su hrvatski građani ove godine bili svjesniji o tome gdje i kako štede rječito govore podaci o iznosima depozita građana. Naime, iznos depozita na tekućim i žiro računima građana je od početka 2006. do kraja studenog porastao sa 9,6 na 12,1 mlrd kuna, dakle za više od 25%. Također, porastao je, i to za 12,6%, i iznos oročenih depozita građana (sa 67,5 na 76,1 mlrd kuna). No, iznos na štednim računima građana ostao je gotovo nepromijenjen, odnosno čak se i malo snizio – sa 20,2 na 20 mlrd kuna krajem studenog. Kako banke nude minimalne kamate na sredstva pohranjena na štednim računima po viđenju (a vista), očito je da su građani višak novca usmjerivali u uloge koji im mogu donijeti nešto bolje prinose.

izvor: www.bankamagazine.hr