Akcijskim planom podrške izvozu za razdoblje 2014.-2015. se kroz 13 aktivnosti i 41 mjeru želi izgraditi trajna platforma za punu i sustavnu podršku Vlade izvozu u svim njegovim segmentima, kako u zemlji tako i u inozemstvu, istaknuto je na današnjoj sjednici Vlade na kojoj je akcijski plan i prihvaćen.

Prema zaključku Vlade, nešto više od milijardu kuna potrebnih za provedbu akcijskog plana osigurat će se u državnom proračunu u razdoblju

Važnost podrške Vlade izvozu, u dokumentu se potkrepljuje i podacima da, iako samo 13 posto poduzeća u Hrvatskoj izvozi, ona ujedno zapošljavaju 50 posto zaposlenih u svim poduzećima, ostvaruju 65 posto od ukupnih prihoda od prodaje, a njihov udio u ukupnim ulaganjima u razvoj je 70 posto sredstava ukupno ulaganih u razvoj.

Posljednjih 20-ak godina Hrvatska u vanjskotrgovinskoj razmjeni bilježi stalni deficit, pri čemu je uvoz roba približno dvostruko veći od izvoza. Udio hrvatskog izvoza roba i usluga u BDP-u u zadnjih pet godina kretao se u rasponu od 37 do 43 posto, dok je u zemljama srednje Europe značajno viši te se, po podacima Svjetske banke, u Slovačkoj kretao od 71 do 89 posto, u Češkoj od 64 do 78 posto, a u Mađarskoj od 81 do 94 posto.

Sadašnji obujam hrvatskog robnog izvoza gotovo je jednak onome iz 2007. Robni izvoz predstavlja oko 19-20 posto BDP-a, a dinamika njegova porasta najniža je od svih zemalja EU-a, zamjećuje se u akcijskom planu, koji je izradilo Vladino Povjerenstvo za internacionalizaciju hrvatskoga gospodarstva, koje je s radom započelo prošlu jesen.

Sam akcijski plan podrazumjeva tri razine podrške izvozu - izgradnju platforme usluga za izvoznike, nastavak provođenja strukturnih reformi i jačanje konkurentnosti hrvatskog izvoza, te dokidanje administrativnih barijera.

Usluge za izvoznike predviđaju i osiguranje kvalitetnog informiranja, pa se tako planira izraditi jedinstveni Vladin mrežni portal za izvoznike koji bi, uz sve relevantne informacije, sadržavao i poslovni portal (business-to-business - B2B portal) u svrhu lakšeg ostvarivanja početnog kontakta između hrvatskih izvoznika i stranih partnera.

Kvalitetnijem informiranju izvoznika treba doprinijeti i osigurano širenje informacija o izvoznim prilikama diplomatsko-konzularnih predstavništava preko poslovnih udruženja, organiziranje informativnih događaja i izrada informativnih materijala, itd.

Planira se i umrežavanje izvoznika, primjerice njihovo okupljanje po tržištima i (pod)djelatnostima, po projektima u inozemstvu, a plan je i da se u nadležnim diplomatsko-konzularnim predstavništvima, po mogućnosti na mjesečnoj bazi, iniciraju periodična okupljanja predstavnika hrvatskih gospodarstvenika prisutnih na tržištu neke zemlje.

Usluge za izvoznike predviđaju i aktivnosti vezane za edukaciju, uvođenje usluga savjetovanja te jačanje podrške nastupima u inozemstvu, s mjerama kao što su primjerice unaprjeđenje modela podrške na sajmovima, uvođenje prakse organiziranja nacionalnog štanda, uvođenje jedinstvenog polugodišnjeg planiranja posjeta državnih gospodarskih izaslanstava ciljanim stranim tržištima, itd.

Aktivnosti za povećanje konkurentnosti definiraju četiri grupe aktivnosti - olakšanje financiranja izvoza, izradu prikladnih i održivih modela fiskalne podrške jačanju sektora izvoza, naglasak na strateška izvozna tržišta i izvozne grane te poticanje promjene strukture izvoza.

Mjere vezane uz olakšanje financiranja izvoza posebno su vezane u Hrvatsku banku za obnovu i razvitak (HBOR), kao i Hrvatsku agenciju za malo gospodarstvo i investicije (HAMAG INVEST), pa se tako predviđa jačanje promocije postojećih oblika podrške tih dviju institucija izvoznicima.

Plan je i da se kroz dokapitalizaciju HBOR-a uspostavi trajni sustav podrške velikim izvoznim poslovima, da se nastavi s financijskim instrumentima potrebnim za nastup na inozemnim tržištima, kao i da se u opravdanim slučajevima uvode mogućnost kreditiranja s dužom ročnošću (do 17 godina otplate uz uključenih 4 godine počeka).

Mjere predviđaju i uvođenje novog financijskog proizvoda za izvoznike početnike, usmjeravanje izvoznika na EU financiranje, itd.

Akcijski plan predvidio je i da se prije kraja drugog kvartala ove godine razmotre i predlože prikladni i održivi modeli fiskalne podrške jačanja sektoru izvoza, a kako bi se mogli uvažiti u planiranju državnog proračuna za 2015.-2017.

Nastavit će se i sa smanjenjem poreza i parafiskalnih opterećenja, a među mjerama vezanim za poticanje promjene strukture izvozu su poticanje politike stranih ulaganja u izvozni sektor, objedinjavanje i objava liste programa koji financiraju inovacije, i sl.

Ostale aktivnosti koje potiču povećanje izvoza predviđaju unapređenje statistike o trgovinskoj razmjeni roba i usluga i njenoj dostupnosti, kao i aktivnosti kojima bi se olakšalo izvoznicima stjecanje referenci u zemlji s mjerama kao što su otvaranje e-registra javnih investicijskih projekata, unaprjeđenje procesa izrade natječajne dokumentacije za javne projekte, kao i unaprjeđenje upravljanja offset poslovima za izvoz.

Aktivnosti su vezane i za proširenje djelovanja gospodarske diplomacije, kao i za uklanjanje administrativnih prepreka, a među predviđenim mjerama su primjerice povećanje broja lokacija na kojima se izdaju vize za Hrvatsku, kao i izrada pregleda ostalih domaćih administrativnih barijera i prijedloga za njihovo ukidanje.