Hrvatska agencija za osiguranje depozita u petak je objavila kako su začuđeni opomenom Europske komisije Hrvatskoj vezano za nepravilno prenošenje Direktive o sustavima osiguranja depozita, jer su još u veljači u Bruxelles poslali detaljno obrazloženje da se članak o prijenosu sredstava iz jednog sustava u drugi ne može primjenjivati u Hrvatskoj.

Europska komisija objavila u četvrtak da je Hrvatska u rujanskom paketu odluka o povredama europskog zakonodavstva dobila četiri službene opomene i dva obrazložena mišljenja.

Među ostalim, Hrvatska je, uz Maltu i Mađarsku, službeno opomenuta zbog nepravilnog prenošenja Direktive o sustavima osiguranja depozita.

U skladu s pravilima EU-a, sustavi osiguranja depozita štite štednju deponenata jamčenjem depozita u iznosu do 100.000 eura i pomažu u sprečavanju masovnog povlačenja depozita u slučaju propasti banke, što može dovesti do financijske nestabilnosti. Rok za prenošenje tih pravila u nacionalno zakonodavstvo bio je 3. srpnja 2015, a spomenute članice izvijestile su o potpunom prenošenju direktive.

Međutim, nakon detaljne procjene priopćenih mjera, Komisija je zaključila da nekoliko odredaba direktive nije pravilno preneseno u nacionalno zakonodavstvo, pri čemu je kod Hrvatske riječ o zaštiti deponenata koji imaju apsolutno pravo i prijenos doprinosa između sustava osiguranja depozita.

Iz Hrvatske agencije za osiguranje depozita navode u petak da su začuđeni opomenom Europske komisije, s obzirom da su joj još u veljači poslali pojašnjenje te detaljno obrazložili da se navedeni članak o prijenosu sredstava iz jednog sustava u drugi ne može primjenjivati u Hrvatskoj.

"Isti se odnosi na one zemlje koje imaju više različitih sustava osiguranja depozita i kad spajanjem sustava ili prelaskom kreditnih institucija iz jednog sustava u drugi dođe do prijenosa sredstava jednog fonda u drugi. U Hrvatskoj tradicionalno postoji samo jedan sustav osiguranja i on je obavezan za sve kreditne institucije te nema drugog sustava u koji bi i kreditne institucije i deponenti mogli ′prelaziti′ i u koji bi se mogla prenositi sredstva iz našeg Fonda osiguranja", istaknuli su iz te agencije.

Naveli su i da će u predviđenom roku od dva mjeseca još jednom dostaviti detaljno obrazloženje Europskoj komisiji, s naglaskom da taj dio direktive doista nije primjenjiv u zakonodavstvu Republike Hrvatske.

Slanje službenih opomena prvi je od tri koraka koje Komisija može poduzeti protiv članica. Ako u roku od dva mjeseca ne primi zadovoljavajući odgovor od članica, Komisija im može uputiti obrazložena mišljenja. Obrazloženo mišljenje je drugi korak, koji slijedi nakon upućivanja službene opomene, dok je treći korak pokretanje tužbe pred Sudom EU-a.