Hrvatsku turističku i hotelsku industriju ove i idućim godinama čekaju brojni poslovni i promotivni izazovi, poput pokretanja novog investicijskog ciklusa u postojeće i nove objekte, kreiranje kvalitetnih i konkurentnih proizvoda te u edukaciju i ljudske resurse, kao i provedba turističke strategije, nacionalno brendiranje, restrukturiranje sustava turističkih zajednica i produljenje sezone, što uz primjenu novih tehnologija i inovacija podrazumijeva i okretanje novim razvojno-poslovnim modelima upravljanja u turizmu.

To su samo neke od poruka sa netom završene najjače regionalne hotelsko-investicijske konferencije, drugog po redu Adria Hotel Foruma (AHF) koji se održavao od 11. do 13. veljače. Na Forumu je više od 200 domaćih i stranih sudionika, većinom hotelijera i konzultanata te predstavnika javnog turističkog sektora, slušalo razmišljanja 50-ak panelista-stručnjaka, ali i raspravljalo o novim razvojnim trendovima, investicijama i inovacijama u turizmu i hotelijerstvu u Hrvatskoj, regiji i šire.

Ocjenjujući taj drugi Forum jačim i uspješnijim od prvog, posebno zbog aktualnosti i načina obrade tema te dolaska jakih svjetskih i domaćih hotelskih imena, organizatorica Foruma Marina Franolić istaknula je i da je očekivala više hotelijera iz Hrvatske i regije koji bi na jednom mjestu mogu čuti ne samo novosti nego i razmijeniti iskustva te stvoriti nove kontakte, a moguće i poslovne prilike.

Hrvatski turizam odavno dio EU tržišta, ali još se puno može uz suradnju javnog i privatnog sektora

Jedna od tema na Forumu dotakla se i Hrvatske kao nove članice EU-a, u sklopu čega je direktorica Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Meri Matešić istaknula da formalni ulazak Hrvatske u EU nije donio bitne promjene za hrvatski turizma jer je već odavno dio EU tržišta budući da oko 90 posto turista u Hrvatsku dolazi upravo iz zemalja EU-a.

Stoga se i ukupna opća promocija dugi niz godina dominantno provodi na najvećim europskim tržištima (Njemačka, Austrija, Italija, Velika Britanija, Francuska, nove članice EU i druge) zahvaljujući čemu je hrvatski turizam u EU dobro pozicioniran i ima pozitivan imidž, kazala je Matešić dodajući da se ipak još puno toga može i treba napraviti.

Nove aktivnosti već je definirala turistička strategija, a još detaljnije će i strateški marketing plan hrvatskog turizma za razdoblje 2014.-2020., čije se donošenje, kako je najavila, očekuje tijekom prvog tromjesečja ove godine, napomenuvši da to nije samo marketing plan HTZ-a nego cjelokupnog hrvatskog turizma kao i da se bez suradnje javnog i privatnog sektora neće moći ostvariti željeni ciljevi.

I drugi panelisti na AHF-u, među kojima i ministar turizma Darko Lorencin, njegov zamjenik Ratomir Ivičić, predstojnik DUUDI-ja Mladen Pejnović, predstavnici crnogorskog ministarstva održivog razvoj i turizma Olivera Brajović, te velikih svjetskih turističkih kompanija TUI-a, Hayatt-a, Best Western-a i InterContinentala kao i domaćih jakih tvrtki poput Valamara, HUP-Zagreba, LRH, Lagune Novigrad i drugih te konzultanti iz hrvatskog ureda Horwath HTL-a i iz drugih kuća naglasili su važnost suradnje svih dionika u turizmu s lokalnim i državnim vlastima u kreiranju i razvoju održivog turizma.

Jedino tako te uz nove investicije, inovacije i pametno promišljanje i realizaciju prostornog uređenja Hrvatska će moći uspješno iskoristiti velike potencijale za razvoj turizma, za što, kako je potencirao Miroslav Dragićević iz Horwath HTL-am, treba i vizija, hrabrost i znanje jer nije lako kreirati konkurentni proizvod za svjetsko tržište koji će privući i velike vanjske igrače-ulagače.

Naglasio je i kako zadnjih godina vidi pomake nabolje u hrvatskoj turističkoj politici, koja po njemu i dalje treba uključivati javnost i lokalno stanovništvo, a svima je u državnim institucijama koje se bave turizmom, od Ministarstva turizma i HTZ-a, preko DUUDI-ja, Agencije za investicije i konkurentnost do drugih, poručio da rade pošteno i transparentno, posebno u provođenju privatizacijskih procesa i privlaćenju stranih investicija.

Investicije nedostaju, ali se potiču i dolaze

Ministar Lorencin na Forumu je podsjetio da se do 2020. slijedom strategije u turizam treba uložiti oko 7 milijardi eura, od čega se polovica odnosi na hotelski sektor, kao i da se sve čini da se do tog vremana povrat investicija u turizmu sa sadašnjih 15 do 17 godina smanji na 10 do 12, a turistička potrošnja udvostruči na oko 14 milijardi eura. To neće biti moguće ako svi u zemlji, na svim razinama, ne prionu poslu najbolje što mogu, kao i u privlaćenju novca iz EU fondova što je za mnoge segmente u turizmu dosta izgledno ako bude suradnje na projektima.

Na Forumu se dosta govorilo i o nedostatku investicija velikih igrača u hrvatskoj hotelskoj industriji, čemu su prepreke brojni neriješeni imovinsko-pravni i vlasnički odnosi nad zemljištem i nekretninama, previše papirologije i administracije, slaba profitabilnost s obzirom na kratku sezonu i drugi problemi čije je rješavanje u tijeku i čemu pomažu i novi zakonski propisi poput primjerice zakona o strateškim investicijama te o poticanju ulaganja.

Naznačeno je i da investicije ne smiju doći u pitanje zbog nekoordinacije među državnim institucijama te različitim mišljenjima političkih stranaka, posebno na lokalnoj razini, što je donekle bio slučaj kod primjera Brijuna i Kupara, koji su sada konačno, nakon 20-ak godina, dobro pripremljeni i u procesu traženja strateških investitora i stavljanja zapuštene imovine u turističku funkciju.

Pejnović iz DUUDI-ja je pritom naglasio da u tom, kao i u slučaju drugih turističkih tvrtki/lokacija u državnom većinskom vlasništvu za koje se traže novi vlasnici, bilo privatizacijom, putem predstečajnih nagodbi ili drugačije, cilj nije samo prodaja nego i stvaranje dodane vrijednosti koja će pridonijeti i turizmu i cijeloj destinaciji i zemlji.