Ministar financija Zdravko Marić rekao je na savjetovanju ekonomista u Opatiji da je realna godina ulaska Hrvatske u eurozonu 2023., pod uvjetom da se zadovolje preuzete obaveze i kriteriji, istaknuvši da se to odvija u dobrom smjeru.

Ministar Marić je u izolaciji u svojem domu s obzirom da je pozitivan na covid, pa je na skupu sudjelovao putem internetske platforme.

Hrvatska ispunjava većinu kriterija, pa je tako u skupini zemalja u kojima će udjel javnog duga u BDP-u u sljedeće tri godine padati, a u više od pola zemalja članica EU taj udjel će rasti, naveo je Marić.

U postupku promjene kuna u euro ne smije se zanemariti opravdan stav građana da uvođenje eura može utjecati na stopu inflacije, kao i bojazan da će cijene rasti. No, pokazalo se da je u zemljama u kojima je posljednjima uveden euro, efekt na rast cijena bio jednokratan, rekao je Marić. U postupku uvođenja eura u Hrvatsku jako važno će biti maksimalno informiranje građana o svim elementima postupka, naglasio je.

Vrijedit će načelo zaštite potrošača, tako da će se kuna konvertirati u euro po fiksnom tečaju, a troškove će, ako nastanu pri tome, pokrivati financijske institucije. To će vrijediti i za konverzije kredita, istaknuo je.

Pet mjeseci prije uvođenja eura će se cijene iskazivati dualno, u kunama i eurima, a nakon dana uvođenja će se još dva tjedna moći plaćati u kunama, podsjetio je ministar.

Ponovio je i kako Vlada očekuje da ćemo realnu razinu BDP-a od iz godina prije covid krize doseći do kraja ove godine.

Očekuje i ispuhivanje efekata inflacije te pad cijena sirovina, energenata i posljedično cijena roba.