Gina Rinehart najbogatija je žena na svijetu, a svojom je nedavnom izjavom o tome kako "srednja klasa radije pije, puši i druži se umjesto da rade i zarade novac za osobnu sreću" uzburkala medije te izazvala negodovanje javnosti, osobito srednje klase.

Steve Siebold je autor knjige "Kako razmšljaju bogati ljudi", a da bi napisao knjigu, gotovo je tri desetljeća proveo intervjuirajući bogataše diljem svijeta kako bi saznao po čemu se oni to razlikuju od 'običnih smrtnika'.

Za Business Insider je rekao kako je došao do zaključka da cijela priča zapravo uopće nema puno veze s novcem, već s mentalitetom bogatih ljudi. Evo do kojih je još zaključaka došao i kako se bogataši razlikuju od prosječnih ljudi.

1. Prosječni su ljudi uvjereni kako je upravo novac korijen svih zala. S druge strane, bogataši vjeruju da je siromaštvo glavni uzrok zla. "Siromašnim se ljudima 'pere mozak' te ih se uvjerava kako su svi bogati ljudi sretni i nepošteni", navodi Siebold. "S obzirom na to, postoji određena doza srama koju osjećaju ljudi iz srednje klase kad se obogate. Bogatstvo nije jamstvo za sreću, i bogati to znaju. No čini život lakšim i ugodnijim."

2. Obični ljudi misle kako je sebičnost mana, dok bogati smatraju da je to vrlina. "Bogati ljudi nastoje učiniti sve da bi bili sretni. No ne pretvaraju se da će spasiti svijet", ističe Siebold. Siromašni to osuđuju jer ih smeta što im bogati ne pomažu, dodaje.

3. Mentalitet prosječnih ljudi više je vezan uz igre na sreću, to je tzv. 'lutrijski mentalitet'. S druge strane, mentalitet bogatih je aktivniji, odnosno oni su ljudi od akcije. "Dok mase čekaju nadajući se da će pogoditi pravi broj i mole se za bogatstvo, oni najbolji će radije riješiti problem", napisao je Siebold u svojoj knjizi.

4. Prosječni su ljudi uvjereni kako je za put do bogatstva potrebno imati kvalitetnu naobrazbu. No bogati se u stvarnosti puno više oslanjaju na specifična znanja koja se stječu čitav život.

5. Prosječni ljudi žaluju za minulim vremenima, dok su bogataši okrenuti prema budućnosti. "Ljudi koji vjeruju da je njhova sreća u minulim vremenima rijetko kad se obogate, češće postaju nesretni i depresivni. Bogati stalno sanjare o budućnosti i rade na tome da svoje ideje, snove i projekte pretvore u stvarnost", ističe Siebold.

6. Posječni ljudi na novac gledaju s previše emocija. Bogati o novcu razmišljaju logički i racionalno. "Bogati novac vide onakvim kakav jest, a oni najveći znaju da je novac alat koji predstavlja brojne opcije i mogućnosti".

7. Obični ljudi svoj novac najčešće zarađuju radeći nešto što ne vole, s druge strane, bogataši istinski uživaju u poslu koji rade i slijede svoju strast.

8. Prosječni ljudi najčešće nemaju visoka očekivanja kako se ne bi razočarali. Za razliku od njih, bogataši svoje ciljeve uvijek postavljaju visoko i vole izazove. "Bez velikih očekivanja nitko se nikad ne bi obogatio ni ostvario svoje snove", smatra Siebold.

9. Siromašni vjeruju da moraju nešto učiniti kako bi postali bogati. Bogataši znaju da moraju postati i biti netko da bi bili bogati. "Oni najuspješniji znaju da iz svakog iskustva mogu izvući neku pouku, bez obzira na to je li ono pozitivno ili negativno."

10. Prosječni vjeruju kako im je potreban novac da bi se obogatili. Bogati koriste tuđi novac da bi postali još bogatiji. "Bogataši znaju da solventnost nije toliko bitna, važnije je pitanje je li nešto doista vrijedno kupnje i investiranja?".

11. Prosječni ljudi uvjereni su kako tržištem vladaju logika i postojanje određenih strategija, no bogati znaju da su pohlepa i emocije ono što zapravo pokreće cijelu stvar.

12. Prosječni žive iznad svojih mogućnosti, a bogati ispod. "Bogati žive ispod svojih mogućnost iz jednog jedinog razloga. Ne zato jer su toliko racionalni, već zato jer imaju toliko novca da si mogu priuštiti kraljevski život i još bi im ostalo jako puno", navodi Siebold.

13. Obični će čovjek odgajati svoju djecu u 'duhu preživljavanja', odnosno pokušati će ih naučiti kako da prežive u ovom okrutnom svijetu. S druge strane, bogataši će svoje klince savjetovati kako da se obogate. "Bogati svojoj djeci odmalena govore o tome kako na svijetu postoje dvije vrste ljudi: oni koji imaju i oni koji nemaju", iako, priznaje Siebold, neki smatraju da podržava elitizam, tvrdi da nije tako. "Bogati svoju djecu nastoje naučiti da svijet promatraju objektivno, onakav kakav je", tvrdi.

14. Novac za prosječne ljude prestavlja svojevrsni stres, dok bogati u svom bogatstvu nalaze mir i spokoj. "Bogati znaju da novac rješava probleme i na novac gledaju kao na 'velikog osloboditelja', dok prosječni misle kako je novac nužno zlo koje čini sastavni dio života."

15. Prosječni će se ljudi radije zabavljati nego učiti. S druge strane, bogati su spremni veći dio svog vremena posvetiti edukaciji, a manje zabavi. Osim toga, oslanjaju se na cjeloživotno učenje i nikad ne prestaju učiti.

16. Obični ljudi većinu bogataša smatra snobovima. No bogati ističu kako samo vole biti okruženi ljudima koji im sliče.

17. Prosječni su ljudi usredotočeni na pomaganje, a bogati na zarađivanje. Bogati će riskirati te tako nastojati povećati svoje bogatstvo, umjesto da budu fokusirani samo na očuvanje trenutnog.

18. Prosječni uglavnom igraju na sigurne karte, a bogati su spremni preuzeti rizik. "Svaki je investitor barem jednom izgubio novac, no bogati znaju da im rizik i investiranje omogućava da zarade još više", navodi Siebold.

19. Prosječni su ljudi najzadovoljniji sa konfortizmom, dok bogataši zadovoljstvo pronalaze upravo u neizvjesnosti. "Psihička, fizička i emocionalna ugoda je primarni cilj većine umova srednje klase. Bogati znaju da put do bogatsta nije lagan i da je ponekad potrebno riskirati i krenuti put nepoznatog da bi se ostvarili ciljevi", piše Siebold.

20. Novac i zdravlje je nešto što obični rijetko kad stavljaju u zajednički kontekst, s druge strane, bogati znaju da novac itekako može spasiti život. Obični misle da moraju birati: bogatstvo i karijera s jedne strane, ili obiteljski život s druge. Bogataši znaju da mogu imati apsolutno sve.