′Iako očekujemo da će hrvatski BDP ove godine porasti za najmanje 2,2 posto, uz takve niske stope rasta, tek bismo se 2021. vratili na razinu iz pretkrizne 2008. Zato će HGK svoje aktivnosti još snažnije usmjeriti na povezivanje gospodarskog i financijskog sektora koji trebaju biti partneri u stvaranju gospodarskog rasta′, istaknuo je u četvrtak predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović otvarajući Dan hrvatskih financijskih institucija.

Pozdravio je najavu poreznih reformi nove Vlade: ′porezni sustav ima snažan utjecaj na konkurentnost gospodarstva i zato nam je potrebna kvalitetno provedena reforma. Prije reforme bitno je izraditi procjenu njenih učinaka jer bi pozitivni efekti mogli izostati ako novi porezni sustav ne bude stvarao dostatne prihode neophodne za nastavak fiskalne konsolidacije′, istaknuo je predsjednik HGK.

Dodao je da je problem gospodarstva težak pristup novcu i nemogućnost zaduživanja po prihvatljivim kamatnim stopama te visina poreza i doprinosa na plaće, porez na dobit, odnosno visina PDV-a.

Savjetnik predsjednice RH za gospodarstvo Marko Jurčič istaknuo je da su financijske institucije važan element u dostizanju gospodarskog rasta, dok je dekan Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Lajoš Žager kazao da gotovo i nema ozbiljnoga gospodarskog pitanja koje možemo riješiti bez razgovora o financijskim institucijama.

Vedran Šošić, viceguverner HNB-a, očekuje da će BDP rasti iznad 2,5 posto, a da je procjene za 2017. teško iznositi s obzirom na to da se ne zna kakve će biti reforme. Ivan Jandrić, predsjednik Udruženja banaka HGK, istaknuo je da nam iduće godine na naplatu dolazi 27 milijardi kuna kredita i da je bitno dotad imati što bolji kreditni rejting za refinanciranje dugovanja.

Predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Petar Pierre Matek smatra da se novčano tržište u Hrvatskoj nije razvilo kao u nekim zemljama, prije svega zbog visoke razine štednje.

Konferenciju Dan hrvatskih financijskih institucija organizirala je HGK, u suradnji s Ekonomskim fakultetom u Zagrebu. Inače, vrijednosti imovine financijskih institucija u 2015. godini iznosila je 557,7 milijardi kuna, odnosno bila je 67 posto vrjednija od hrvatskog BDP-a.