Dionička tržišta imala su mješoviti tjedan, pri čemu su američke dionice u drugoj polovici tjedna izgubile dio ranijih dobitaka. Pad povjerenja potrošača, smanjenje narudžbi trajne robe te rast stalnih zahtjeva za nezaposlene sugeriraju moguće usporavanje ekonomskih aktivnosti u SAD-u. U Europi su dionička tržišta porasla, iako je gospodarski rast u Ujedinjenom Kraljevstvu stagnirao. Promjene u francuskoj vladi i rastuće trgovinske napetosti sa Sjedinjenim Državama otvaraju pitanja oko budućih energetskih i ekonomskih odnosa između regija.

SAD

Glavni dionički indeksi ostvarili su umjerene dobitke u posljednjem cijelom tjednu u godini. Relativno miran tjedan započeo je nastavkom kretanja od prethodnog petka u oporavku koji je uvelike potaknut rastućim dionicama s velikom kapitalizacijom, s vodećim tehnološki bogatim Nasdaq Compositeom i Russell 1000 indeksom. Međutim, ovaj se trend preokrenuo nakon zatvaranja tržišta na Božić, u srijedu, jer je većina indeksa pala u drugoj polovici tjedna, vraćajući dio svojih ranijih dobitaka. U ponedjeljak je Conference Board izvijestio da je indeks povjerenja potrošača u SAD-u pao u prosincu na 104,7 s 112,8 u studenom. U izvješću se također navodi da su procjene potrošača o trenutnoj situaciji i očekivanja pridonijeli ukupnom padu, ali da je komponenta koja mjeri potrošačeve kratkoročne izglede za prihode, poslovanje i uvjete na tržištu rada, zabilježila najveći pad. Ponedjeljak je također donio očitanje ispod očekivanja za narudžbe trajne robe u studenom. Po četvrti put u proteklih šest mjeseci, nove narudžbe za trajnu robu pale su za 1,1% u odnosu na konsenzusna očekivanja za rast od 0,2%. Pad u studenome potaknut je manjim brojem narudžbi za komercijalne zrakoplove i potrošnjom za obranu manjom od očekivane. Prodaja novih kuća u studenom također je bila malo ispod konsenzusnih očekivanja. Ministarstvo rada izvijestilo je u četvrtak da su zahtjevi za naknade za nezaposlene blago pali na 219.000 u tjednu koji je završio 21. prosinca, što je najniži broj od sredine studenog. Međutim, stalni zahtjevi porasli su na 1,91 milijun u prethodnom tjednu, što je najviše od kraja 2021. Navedeno ukazuje da osobama bez posla treba više vremena da pronađu novi posao. Prinosi američkih državnih obveznica općenito su bili viši prema petku usred slabog blagdanskog trgovanja, s prinosom na referentnu 10-godišnju obveznicu koja je u četvrtak dosegnula najvišu unutardnevnu razinu od 4,64%. Obveznice s visokim prinosima skromno su napredovale na prigušenim količinama trgovanja, podržane dobicima dionica do četvrtka i općenito stabilnom makro pozadinom. Tijekom tjedna nisu najavljene nove emisije, a očekuje se da će primarni kalendar ostati neaktivan do kraja godine.

Europa

Europski dionički indeksi porasli su tijekom skraćenog blagdanskog tjedna trgovanja. STOXX 600 dobio je 0,99%, francuski CAC 40 ojačao je 1,11%, dok je njemački DAX porastao 0,50%. Jedina značajna točka u tjednu stigla je u ponedjeljak od Ureda za nacionalnu statistiku Ujedinjenog Kraljevstva, koji je snizio konačnu procjenu gospodarskog rasta u trećem tromjesečju na 0,0% s 0,1%. Također je revidirana i procjena stope rasta u drugom tromjesečju na 0,4% s 0,5%. Političko okruženje u Europi bilo je aktivnije, s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom koji je u ponedjeljak imenovao novi kabinet pod vodstvom premijera Francoisa Bayroua, nakon pada prethodne vlade početkom mjeseca. Bayrou je četvrti premijer imenovan tijekom prethodne godine dok se vlada i dalje bori s rješavanjem svog sve većeg fiskalnog deficita. Također u ponedjeljak, novoizabrani američki predsjednik Donald Trump objavio je na svojoj stranici društvenih mreža da bi Europska unija trebala nadoknaditi svoj značajni deficit sa SAD-om i to velikom kupnjom njihove nafte i plina, u suprotnom bi EU prijetile tarife. Mnogi analitičari vjeruju da će EU povećati svoje kupnje izvoza energije iz SAD-a dok se nastoji odviknuti od ruskih opskrba. Unatoč tome, izgledi za obnavljanje trgovinskih napetosti sa SAD-om, kao i posljedične implikacije rasta i inflacije, potaknuli su pitanja o budućem putu monetarne politike eurozone. U ponedjeljak je Financial Times objavio intervju s predsjednicom Europske središnje banke, Christine Lagarde, u kojem je ona navela da se "približavamo onoj fazi kada možemo izjaviti da smo održivo doveli inflaciju do srednjoročnog cilja od 2%", ali naglasila je kako to ipak govori s malo rezerve jer i dalje treba biti vrlo oprezan u aspektu usluga.

Japan

Japanska tržišta dionica porasla su tijekom tjedna, pri čemu je Nikkei 225 dobio 4,08%, a širi indeks TOPIX 3,69%. Slabost jena poduprla je izglede za profit japanskih industrija Prinos na 10-godišnju japansku državnu obveznicu porastao je na 1,1%, najvišu razinu u pet tjedana. Guverner BoJ-a Kazuo Ueda izjavio je da će središnja banka morati ponovno povećati kamatne stope ako se ekonomski uvjeti nastave poboljšavati kako se očekuje. Indeks potrošačkih cijena (CPI) na području Tokija porastao je u prosincu iznad prognoziranih 3% na godišnjoj razini, u odnosu na 2,6% u studenom. Temeljni CPI, koji isključuje nestabilne cijene hrane i energije, porastao je 2,4% u odnosu na godinu dana prije u prosincu, blago više u odnosu na povećanje od 2,2% prethodnog mjeseca. Cijene u Tokiju smatraju se vodećim pokazateljem trendova diljem zemlje, koji se kreću oko cilja inflacije od 2% BoJ-a. Podaci o aktivnosti za studeni dali su mješovitu sliku japanskog gospodarstva. Industrijska proizvodnja pala je 2,3%, što je pad u odnosu na rast od 2,8% u listopadu, ali iznad procjena pada od 3,5%. Maloprodaja je porasla je za 1,8% u studenom i ubrzala se u odnosu na rast od 0,1% u listopadu. Stopa nezaposlenosti ostala je stabilna na 2,5%, kao što se i očekivalo.

Kina

Kineske dionice porasle su zbog nade da će vlada objaviti daljnje poticajne mjere za potporu rasta gospodarstva. Shanghai Composite dodao je 0,95%, dok je blue chip CSI 300 dobio 1,36%. Indeks Hang Seng dodao je 1,87% tijekom tjedna. Kineski dužnosnici planiraju sljedeće godine prodati rekordnih 3 trilijuna RMB u posebnim državnim obveznicama dok Peking pojačava napore za jačanje gospodarstva. Narodna banka Kine ubrizgala je 300 milijardi RMB u bankovni sustav putem svojeg sredstva za srednjoročno kreditiranje i ostavila kamatnu stopu nepromijenjenom na 2%, kao što se očekivalo. S 1,45 bilijuna RMB u zajmovima koji bi trebali istjecati u prosincu, operacija je rezultirala neto povlačenjem od 1,15 bilijuna RMB iz bankarskog sustava, najvećim odljevom likvidnosti putem jednogodišnjeg pozajmljivanja od 2014. Profiti industrijskih poduzeća pali su 7,3% u studenom u odnosu na godinu prije. Pad u studenom označio je četvrti uzastopni mjesečni pad, iako manji od međugodišnjeg pada od 10% u listopadu. Iako je sporiji tempo pada uslijedio nakon opsežnih mjera poticaja Pekinga, rezultati su pokazali da politike tek trebaju zaustaviti pad korporativnih zarada, koje su pod pritiskom deflacije.