Prošli je tjedan bio volatilan za američko dioničko tržište s blago pozitivnim prinosima u petak. Tako je američki indeks S&P 500 završio tjedan s rastom od 0,6% dok su američki indeksi NASDAQ 100 i Dow Jones završili tjedan s rastom od 0,3% odnosno 0,4%. Od američkih sektora, najznačajniji rast zabilježili su, sektor komunalija od 3,1% i sektor nekretnina od 2,6%, a financijski sektor je podbacio treći tjedan za redom i tako zabilježio pad od 0,1%.

Nadalje, prošli je tjedan američka središnja banka FED objavila odluku o razini kamatne stope te ju je povisila za očekivanih 0,25% s prethodnih 4,75% zbog čega su potencijalni rizici američkog i europskog bankarskog sektora ostali u fokusu investitora. Dionice Deutsche banke bile su pod visokim pritiskom u petak te su zabilježile dnevni pad od 7,5% što čini pad od 25% gledajući razdoblje od 08.ožujka do 27.ožujka 2023. Pad cijena dionica uslijedio je nakon što je među ulagačima koji drže dužničke vrijednosne papire koje je izdala Deutsche banka nastala panika, pri čemu je stopa petogodišnjih kreditnih „swapova" Deutsche banke porasla na najvišu razinu od 2019 godine.

Prošli su tjedan izašli podatci o „S&P Global Composite PMI flash indeksu" (preliminarni podatci globalnog kompozitnog indeksa menadžera nabave) te je navedeni indeks rastao s 50,1 na 50,3 što ukazuje na najbrži rast privatnog sektora još od prošlogodišnjeg svibnja u kombinaciji s novim narudžbama koje su u uzlaznom trendu prvi put još od rujna 2022 godine.

U Europi, dionice su zabilježile pozitivne prinose unatoč slabostima bankarskih dionica, pa je tako europski indeks STOXX Europe 600 završio s rastom od 0,87%. Talijanski FTSE MIB rastao je 1,56%, francuski CAC 40 indeks 1,30% dok je njemački DAX zabilježio rast od 1,28%.

Nadalje, u eurozoni su prošli tjedan također objavljeni preliminarni podatci globalnog kompozitnog indeksa menadžera nabave koja za to područje bilježe rast s prethodnih 52 na 54,1 što je ujedno i najviša razina u posljednjih deset mjeseci. Međutim, proizvodna aktivnost pala je u većini zemalja eurozone, kao što je na primjer Njemačka (uglavnom zbog porasta rokova isporuke dobavljača).

Generalno, inflacijska slika eurozone se blago oporavlja, a cjenovni pritisci su se snizili i kod proizvodnje i kod usluga, ali su i dalje na visokim razinama.