U neobičnom preokretu, Wall Street je postao glavni pokretač pada tržišta prošlog tjedna. Drama je počela sredinom tjedna, kada su američki indeksi naišli na prepreku nakon izjava predsjednika Federalnih rezervi Jeromea Powella. Powell je nagovijestio smanjenje kamatnih stopa za iduću godinu, pri čemu se očekuju samo dva smanjenja, što je u suprotnosti s četiri smanjenja koja je Fed predviđao još u rujnu. Ova objava izazvala je šok na tržištima, što je dovelo do vala prodaja s obje strane Atlantika. Investitori sada postavljaju pitanje hoće li ovogodišnji očekivani božićni rally biti više razočaranje nego uzbuđenje.

SAD

Američke dionice pale su tijekom tjedna, iako je rast u petak pomogao glavnim indeksima da nadoknade dio izgubljenog. Gubici su bili široko rasprostranjeni, pri čemu su indeksi manjih kompanija zabilježili najveće padove. Četvrtak je obilježio 14. uzastopni trgovački dan s više gubitnika nego dobitnika unutar S&P 500 indeksa, što je najdulji takav niz od 1978. godine. Ovo je povećalo zabrinutost oko održivosti nedavnog rasta ključnih indeksa. Glavni događaj koji je obilježio prethodni tjedan bilo je objavljivanje odluke Federalnih rezervi o kamatnim stopama nakon dugo iščekivanog sastanka koji je završio u srijedu. Kao što se očekivalo, Fed je objavio smanjenje referentne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, čime je ukupno smanjenje od rujna doseglo 1,00 postotni bod. Iako je odluka bila u skladu s predviđanjima, tržišni sentiment se pogoršao u srijedu poslijepodne nakon što su investitori analizirali prognoze i komentare dužnosnika Fed-a o budućem kretanju kamatnih stopa. Na konferenciji za medije, predsjednik Fed-a Jerome Powell izjavio je da su projekcije osnovne inflacije za 2025. povećane s 2,2% na 2,5%. Powell je naglasio kako će Fed biti oprezan s daljnjim smanjenjima, pri čemu većina dužnosnika sada očekuje samo dva smanjenja kamatnih stopa u 2025., za razliku od četiri koja su predviđali u rujnu. Ovaj oštriji stav izazvao je pad S&P 500 indeksa od gotovo 3% tijekom dana, što je bio njegov drugi najgori dan u godini. Što se tiče drugih ekonomskih vijesti, Ministarstvo trgovine izvijestilo je u četvrtak da je američko gospodarstvo u trećem kvartalu raslo po godišnjoj stopi od 3,1%, nadmašivši prethodnu procjenu od 2,8%, djelomično zahvaljujući povećanju potrošnje kućanstava. Povezano s time, maloprodaja je u studenom porasla za 0,7%, u usporedbi s 0,5% u listopadu. Podaci o zapošljavanju također su bili pozitivni - Ministarstvo rada izvijestilo je o 220.000 početnih zahtjeva za naknadama za nezaposlene i 1,87 milijuna zahtjeva za nastavak naknada, što je pad u odnosu na prethodni tjedan. Ekonomski kalendar tjedna zaključen je objavom izvješća o inflaciji potrošnje kućanstava (PCE) u petak ujutro. Temeljni PCE indeks porastao je za 2,8% na godišnjoj razini u studenom, što je u skladu s podacima iz listopada i malo ispod očekivanja analitičara. Ovo izvješće, koje je bilo bolje od očekivanog, pomoglo je rastu dionica u petak, čime su indeksi tjedan završili iznad svojih najnižih razina. Američki državni vrijednosni papiri završili su tjedan negativno jer su prinosi porasli kao odgovor na smanjenje očekivanja Federalnih rezervi u vezi s budućim sniženjima kamatnih stopa. (Cijene obveznica i prinosi kreću se u suprotnim smjerovima.) Izdavanje municipalnih obveznica znatno je usporilo tijekom tjedna, dok su prinosi na sekundarnom tržištu porasli zbog rasta prinosa na državne obveznice, stagnacije priljeva sredstava i ograničene likvidnosti. U četvrtak su prinosi na municipalne obveznice značajno porasli, prateći šire slabljenje tržišta nakon najnovije prognoze Fed-a koja predviđa manji broj smanjenja kamatnih stopa u 2025. godini.

Europa

STOXX 600 završio je tjedan s padom od 2,76%, što je njegov najveći tjedni gubitak u više od tri mjeseca. Na sentiment investitora negativno su utjecale prijetnje novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa o mogućim trgovinskim carinama na Europsku uniju te zabrinutost oko budućih kretanja kamatnih stopa. Glavni dionički indeksi također su zabilježili pad. Njemački DAX pao je za 2,55%, talijanski FTSE MIB izgubio je 3,22%, dok je francuski CAC 40 oslabio za 1,82%. Britanski FTSE 100 indeks zabilježio je pad od 2,60%. Bank of England (BoE) zadržala je ključnu kamatnu stopu na razini od 4,75%, što je bilo u skladu s očekivanjima. Međutim, tri od devet članova Odbora za monetarnu politiku glasali su za smanjenje stope za 0,25 postotnih bodova zbog slabije potražnje i slabijeg tržišta rada. Većina članova ipak je zaključila da su nedavna povećanja plaća i cijena povećala rizik od dugotrajnije inflacije. Godišnja inflacija u studenom u eurozoni ubrzala je na 2,6% u odnosu na 2,3% u listopadu, što je bilo u skladu s očekivanjima, ponajviše zbog viših cijena goriva i odjeće. Osnovni inflacijski pritisci ostali su snažni. Prosječne tjedne plaće, isključujući bonuse, porasle su za 5,2% u tri mjeseca zaključno s listopadom, nadmašivši očekivanja od 5%. Švedska središnja banka smanjila je svoju ključnu kamatnu stopu za 0,25 postotnih bodova, na 2,50%, kako se i očekivalo. Najavili su mogućnost dodatnog smanjenja u prvoj polovici 2025., ako se inflacija i gospodarski rast nastave razvijati prema sadašnjim prognozama. Norveška središnja banka zadržala je kamatnu stopu na razini od 4,50%, što je najviša razina u posljednjih 16 godina, s ciljem stabilizacije inflacije oko ciljane vrijednosti. Norges Bank najavila je vjerojatni početak snižavanja troškova zaduživanja u ožujku 2025. Gospodarska aktivnost privatnog sektora eurozone završila je godinu i dalje u kontrakciji, iako je oporavak u sektoru usluga smanjio ukupni pad na marginalnu razinu, pokazuju istraživanja S&P Globala. Usporavanje poslovne aktivnosti u najvećim gospodarstvima eurozone, Njemačkoj i Francuskoj, samo je neznatno popustilo. U Njemačkoj je kancelar Olaf Scholz izgubio glasanje o povjerenju svojoj koalicijskoj vladi, što otvara put za prijevremene savezne izbore 23. veljače.

Japan

Japanska burza zabilježila je pad prošlog tjedna; Nikkei 225 indeks pao je za 2,0%, a širi TOPIX indeks za 1,6%. Banke su se suočile s izazovima zbog povećanih očekivanja da će tempo normalizacije monetarne politike Banke Japana (BoJ) biti sporiji od predviđenog. Prinos na 10-godišnje državne obveznice ostao je stabilan na 1,05%, dok je prodaja jena pogodovala izvoznicima, posebno proizvođačima automobila. Jen je oslabio na visokih 156 u odnosu na USD, što je potaknulo japanske vlasti na verbalnu intervenciju kako bi poduprle njegovu vrijednost. BoJ je na sastanku 18.-19. prosinca zadržao kamatnu stopu na 0,25%, a komentari guvernera Kazuo Uede protumačeni su kao oprezni. Ueda je naglasio da bi povećanje kamata moglo biti odgođeno dok ne budu jasniji trendovi plaća u ožujku/travnju i dok se ne razjasni američka ekonomska politika. Nacionalni bazni indeks potrošačkih cijena (CPI) u Japanu porastao je za 2,7% na godišnjoj razini u studenom, što je iznad očekivanih 2,6% i više od listopadskih 2,3%. Rast inflacije na tromjesečni maksimum povećao je pritisak na BoJ da poveća kamatne stope, no daljnje odluke ovisit će o projekcijama gospodarstva, cijena i rasta plaća.

Kina

Kineska dionička tržišta zabilježila su pad zbog razočaravajućih ekonomskih podataka. Shanghai Composite indeks pao je za 0,7%, dok je CSI 300 izgubio 0,14%. U Hong Kongu, Hang Seng indeks smanjio se za 1,25%. Podaci za studeni pokazali su neujednačen oporavak kineskog gospodarstva usred prijetnji trgovinskog rata sa SAD-om. Maloprodaja je porasla za 3% u odnosu na prošlu godinu, što je ispod očekivanja i manje od listopadskih 4,8%. Ulaganja u fiksnu imovinu porasla su 3,3%, dok su ulaganja u nekretnine pala za 10,4%. Industrijska proizvodnja bila je svijetla točka, s rastom od 5,4% zahvaljujući potražnji za robotima, automobilima i solarnim panelima. Stopa nezaposlenosti mladih pala je treći mjesec zaredom na 16,1% u studenom, dok je urbana nezaposlenost ostala stabilna na 5%. Cijene novih kuća u 70 gradova smanjile su se za 0,1%, što je najsporiji pad u više od godinu dana, dok se tržište nekretnina stabilizira nakon vladinih mjera iz rujna. Očekuje se da će vlasti dodatno potaknuti rast kako bi se suočile s ekonomskim izazovima.