Europska središnja banka smanjila je kamatne stope za 25 baznih bodova, dok su središnja banka Kanade i Švicarske iznenadile s oštrijim smanjenjem od 50 baznih bodova. Tržišna izvedba bila je mješovita. Inflacija u SAD-u pokazala je umjereni rast u studenom, dok su podaci o nezaposlenosti ukazali na omekšavanje tržišta rada, što je povećalo očekivanja za smanjenje kamatnih stopa Federalnih rezervi. Sve oči sada su uprte u Fed, čija se odluka o kamatama očekuje u srijedu.

SAD

Većina glavnih dioničkih indeksa završila je tjedan u padu, iako je tehnološki bogat Nasdaq Composite skromno napredovao i po prvi put prešao granicu od 20.000. Dionice s velikom tržišnom kapitalizacijom držale su se bolje od onih s manjom tržišnom kapitalizacijom jer je Russell 2000 zabilježio drugi uzastopni tjedan slabijeg učinka u odnosu na S&P 500. Dionice rasta (growth stocks) zabilježile su treći uzastopni tjedan bolje rezultate u odnosu na vrijednosne dionice (value stocks), djelomično zahvaljujući dobitku dionica Tesle (12,08%) i Alphabeta, matičnog Googlea (8,44%). Uspješnost sektora također je bila uglavnom negativna, pozitivno su završile samo komunikacijske usluge i diskrecijska potrošnja. Dnevni obujam trgovanja nadmašio je šestomjesečni prosjek tijekom cijelog tjedna. Očekuje se da će nadolazeći tjedan također biti naporan s posljednjim ovogodišnjim sastankom Federalnih rezervi na kalendaru. Vrhunac tjednog ekonomskog kalendara bio je u srijedu s izvješćem Ministarstva rada o glavnoj i temeljnoj inflaciji potrošačkih cijena (CPI), koje su porasle za 0,3% u studenom i bile su u skladu s konsenzusnim očekivanjima. Na godišnjoj razini, temeljne cijene porasle su 3,3% u studenom, nepromijenjeno u odnosu na prethodni mjesec, dok je ukupna inflacija skromno ubrzala na 2,7%, u odnosu na 2,6% u listopadu. Veći troškovi stanovanja bili su odgovorni za gotovo 40% ukupnog povećanja cijena u studenom. Slično tome, inflacija proizvođačkih cijena ubrzala je u studenom na 0,4% s 0,3%. U četvrtak je Ministarstvo rada izvijestilo o iznenađujućem skoku početnih tjednih zahtjeva za pomoć nezaposlenima na dvomjesečnu visinu od 242.000. Dok se dio povećanja pripisao sezonskim čimbenicima oko praznika Dana zahvalnosti, kontinuirani zahtjevi također su porasli i ostali blizu trogodišnjih najviših razina, što je znak da nekim nezaposlenim osobama treba više vremena da nađu posao. Podaci o poslovima poslužili su kao još jedan pokazatelj omekšavanja tržišta rada nakon prošlotjednog izvješća o porastu stope nezaposlenosti u studenom. Čini se da su tjedni podaci o ekonomskim podacima bili dovoljni da tržišta učvrste očekivanja za smanjenje stope na nadolazećem sastanku Federalnih rezervi. Prema alatu CME FedWatch Tool, terminska tržišta u petak su imala 97,1% šanse da Fed snizi stope na nadolazećoj sjednici, što je porast u odnosu na 86,0% na kraju prošlog tjedna. Dvodnevni sastanak počinje 17. prosinca, s objavom odluke o stopi koja se donosi sljedeći dan. Američke obveznice ostvarile su negativne povrate do petka jer su se prinosi na obveznice povećali na većem dijelu krivulje prinosa (cijene obveznica i prinosi kreću se u suprotnim smjerovima). Tržišni volumeni obveznica s visokim prinosima porasli su nakon CPI izvješća kako su dionice oporavljale. Međutim, makro raspoloženje i rastući prinosi na obveznice naknadno su uzrokovali pad tržišta.

Europa

STOXX 600 završio je 0,77% niže, dok su ulagači raspravljali o tome je li ECB dovoljno brzo ublažila monetarnu politiku da podrži posrnulo gospodarstvo. Glavni burzovni indeksi bili su mješoviti. Njemački DAX ostvario je rast od 0,10%, a talijanski FTSE MIB dodao je 0,40%. Francuski CAC 40 pao je 0,23%, a britanski FTSE 100 izgubio je 0,10%. ECB je snizio ključnu kamatnu stopu za četvrtinu postotnog boda na 3,0%, što je četvrto smanjenje ove godine. Čini se da je ECB ostavio otvorena vrata za daljnje ublažavanje monetarne politike, izostavljajući referencu na zadržavanje stopa "dovoljno restriktivnih koliko god je potrebno" iz svoje izjave. Unatoč tome, priopćenje ECB-a zadržalo je naglasak na pristupu odlukama o politici od sastanka do sastanka. Središnja banka također je smanjila svoje izglede za rast i inflaciju. Švicarska nacionalna banka (SNB) iznenadila je tržišta većim smanjenjem od pola postotnog boda što je najveće smanjenje stope od siječnja 2015. SNB rekla je da se namjerava suprotstaviti nižem inflacijskom pritisku i zadržati rast potrošačkih cijena unutar definiranog raspona za stabilnost cijena od 0% do 2%. SNB je također snizio svoju prognozu inflacije na 0,3% u 2025., što je polovica onoga što je projicirano u rujnu. Gospodarstvo Ujedinjenog Kraljevstva značajno je usporilo nakon snažnog početka godine. Realni BDP u listopadu je neočekivano pao za 0,1%, kako je proizvodnja oslabila. Gospodarstvo je pretrpjelo kontrakciju iste veličine u rujnu. Proizvodnja u uslužnom sektoru, koji zasjenjuje ostatak gospodarstva, bila je ista u oba mjeseca. Ured za nacionalnu statistiku procjenjuje da je gospodarstvo poraslo 0,1% u tri mjeseca do listopada, u usporedbi s tri mjeseca do srpnja, usred ekspanzije u sektorima usluga i građevinarstva. Općenito se očekuje da će Bank of England zadržati kamatne stope stabilnima na svom nadolazećem sastanku o politici te da će sljedeće godine nastaviti oprezno zbog stalno visoke inflacije usluga. Industrijska proizvodnja u UK-u uzastopno je pala za 0,6% u listopadu, što je drugi mjesečni pad koji je prkosio očekivanjima o porastu od 0,3%. Proizvodnja se također smanjila za 0,6% u tom razdoblju, što je manje od pada od 1,0% u rujnu. Francuski predsjednik Emmanuel Macron imenovao je svog bivšeg ministra pravosuđa Françoisa Bayroua, centrističkog političara, za premijera na mjesto svrgnutog Michela Barniera.

Japan

Japanska tržišta dionica zabilježila su skromne dobitke tijekom tjedna, pri čemu je Nikkei 225 porastao za 0,97%, a širi indeks TOPIX za 0,71%. Raspoloženje na regionalnom tržištu potaknula je kineska najava proaktivnijih fiskalnih mjera i umjereno labavije monetarne politike. Na frontu domaće monetarne politike, rasla su nagađanja da bi Banka Japana (BoJ) mogla odustati od povećanja kamatnih stopa na svom sastanku 18. prosinca, što bi dovelo do slabljenja jena. Prinos na 10-godišnje japanske državne obveznice pao je na oko 1,04%. Dok su očekivanja o vremenu sljedećeg povećanja kamatne stope od strane BoJ-a bila uravnotežena između prosinca i siječnja, čini se da su se ulagači sada složili oko stajališta da povećanje od 25 baznih bodova na prvom sastanku središnje banke u novoj godini biti vjerojatnija. Vjerojatnosti su se postupno naginjale prema porastu u siječnju, vjerojatno zato što to daje BoJ-u prednost da vidi još dva ispisa potrošačke inflacije, tromjesečno gospodarsko izvješće i povratne informacije sa sastanka regionalnih upravitelja. Središnja banka više je puta rekla da će podići kamatne stope ako se ostvare njezine projekcije za gospodarstvo i inflaciju. Konačni podaci o BDP-u pokazali su da je japansko gospodarstvo poraslo 0,3% kvartalno u tri mjeseca do rujna, premašivši 0,2% očekivanih konsenzusom i naznačenih preliminarnim podacima.

Kina

Kineske dionice bile su u crvenom jer su nedavne najave politike razočarale ulagače. Shanghai Composite oslabio je 0,36%, dok je blue chip CSI 300 pao 1,01%. U Hong Kongu je referentni Hang Seng dodao 0,53%. Kina je obećala provesti proaktivniju fiskalnu politiku i povećati proračunski deficit 2025. Dužnosnici su također izjavili da će središnja vlada nastaviti izdavati ultraduge posebne državne obveznice za financiranje velikih projekata. Međutim, očitavanje nakon dvodnevne konferencije nije pružilo nikakve detalje, što je prigušilo raspoloženje ulagača. Podaci o inflaciji objavljeni početkom tjedna pokazali su da je kinesko gospodarstvo ostalo zaglavljeno u deflaciji. Indeks potrošačkih cijena porastao je ispod konsenzusa za 0,2% u studenom u odnosu na godinu ranije, što je pad s 0,3% u listopadu. Temeljna inflacija, koja isključuje nestabilne troškove hrane i energije, porasla je na 0,3%, s rasta od 0,2% u listopadu. Indeks proizvođačkih cijena pao je 2,5% na godišnjoj razini, ublaživši prošlomjesečni pad od 2,9% i označivši 26. uzastopni mjesečni pad unatoč naporima Pekinga da potakne domaću potražnju posljednjih mjeseci. Ukupni trgovinski suficit povećao se na 97,4 milijarde USD s 95,72 milijarde USD u listopadu. Porast izvoza djelomično se pripisuje kineskim tvrtkama koje su unaprijed dopremale robu u SAD kako bi izbjegle potencijalno veće carine kada novoizabrani predsjednik Donald Trump preuzme dužnost u siječnju.