Globalna tržišta prošlog su tjedna bila pod utjecajem trgovinskih napetosti, deflacijskih pritisaka i mješovitih gospodarskih pokazatelja. Dok su europski i kineski indeksi bilježili rast, američko i japansko tržište ostalo je pod pritiskom zbog najava novih carina i slabijih domaćih podataka. U Hrvatskoj su objavljeni pozitivni pokazatelji s tržišta rada i vanjske trgovine, uz nastavak rasta plaća na godišnjoj razini.

Hrvatska: Broj nezaposlenih u Hrvatskoj krajem lipnja pao je na rekordno nisku razinu od 70.036 osoba, uz rast broja osiguranika i izvoza u prvoj polovici godine.
SAD: Američki predsjednik Trump najavio je nove carine za više zemalja, uključujući Japan, Južnu Koreju i Brazil, dok tržišta ostaju stabilna unatoč toj najavi.
Europa: Europski indeksi porasli su unatoč najavi novih američkih carina, dok gospodarski podaci ukazuju na usporavanje aktivnosti u maloprodaji i industriji.
Japan: Dioničko tržište oslabilo je zbog trgovinskih tenzija sa SAD-om i razočaravajućih podataka o plaćama koji umanjuju izglede za skorije podizanje kamata.
Kina: Kineski dionički indeksi porasli su nakon novih deflacijskih podataka koji su povećali očekivanja dodatnih državnih poticaja za poticanje potrošnje i industrijske aktivnosti

OTP Invest fondovi Kupi udjele u fondu

Hrvatska
Prema podacima HZMO-a, krajem lipnja 2025. broj osiguranika dosegnuo je 1.768.228, što je 1,7% više nego u istom mjesecu prošle godine. Robni izvoz u prvih pet mjeseci porastao je za 5,3%, dosegnuvši 10,2 milijarde eura, dok je uvoz blago porastao za 0,5%, na 18,2 milijarde eura. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 56,1%, a trgovinski deficit 8 milijardi eura. Broj nezaposlenih krajem lipnja pao je na 70.036, što je 17,5% manje u odnosu na lipanj 2024. godine - najniža razina otkako se vodi evidencija. U Gradu Zagrebu, prosječna neto plaća za travanj iznosila je 1.642 eura, što je pad od 2,1 % u odnosu na ožujak, ali rast od 7,7 % na godišnjoj razini. Medijalna plaća iznosila je 1.380 eura.

SAD
Američki burzovni indeksi zaključili su tjedan s blagim padom, pri čemu je tehnološki indeks Nasdaq pokazao najveću otpornost. Premda su vijesti o uvođenju novih carina dominirale naslovnicama, tržišna reakcija bila je znatno smirenija nego u prethodnim slučajevima. Predsjednik Donald Trump najavio je uvođenje 25-postotnih carina na uvoz iz Južne Koreje i Japana, uz dodatne carine različitih razina za zemlje poput Kanade, Južne Afrike, Tajlanda i Malezije. Također je najavio povećanje carina na uvoz iz Brazila na 50%, što je povezano s pravnim postupcima protiv bivšeg predsjednika Bolsonara. Uz to, uvedena je i carina od 50% na uvoz bakra, što je odmah izazvalo skok cijena američkih terminskih ugovora na bakar, dok su cijene izvan SAD-a ostale stabilne ili su blago oslabile. Zbog izostanka ključnih makroekonomskih objava, pažnja tržišta bila je usmjerena na zapisnik sa sastanka FOMC-a održanog sredinom lipnja. Iz zapisnika je vidljivo da među članovima Odbora postoje različita mišljenja - većina i dalje očekuje snižavanje kamatnih stopa tijekom godine, manji broj podupire mogućnost smanjenja već krajem srpnja, dok dio članova ne predviđa promjene monetarne politike tijekom cijele 2025. godine. Prinos na američku dvogodišnju obveznicu trenutno iznosi 3,89% (-1 bp), dok prinos na desetogodišnju obveznicu iznosiu 4,42% (+4 bp).

Europa
STOXX 600 porastao je 1,15%, podržan nadama u moguće nove trgovinske sporazume između SAD-a i drugih zemalja. Međutim, optimizam je donekle splasnuo krajem tjedna nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump najavio da će uputiti pismo Europskoj uniji s najavom povećanja carina na europsku robu. Unatoč toj vijesti, glavni europski burzovni indeksi zabilježili su solidne dobitke: CAC 40 u Francuskoj ojačao je 1,73%, njemački DAX 1,97%, a talijanski FTSE MIB 1,15%. Britanski FTSE 100 porastao je 1,34% i dosegnuo novu rekordnu razinu tijekom tjedna. U Ujedinjenom Kraljevstvu, bruto domaći proizvod (BDP) neočekivano se smanjio za 0,1% u svibnju, na sezonski prilagođenoj osnovi, nakon pada od 0,3% u travnju. Slabljenje je uglavnom rezultat pada u proizvodnom i građevinskom sektoru. Ipak, na tromjesečnoj osnovi, BDP je zabilježio rast od 0,5%, što predstavlja usporavanje u odnosu na prethodni tromjesečni rast od 0,7%. U eurozoni, maloprodaja je u svibnju pala za 0,7% u odnosu na prethodni mjesec, nešto više od očekivanja, što ukazuje na nastavak slabije potrošačke aktivnosti. U travnju je zabilježen rast od 0,3%. Na godišnjoj razini, stopa rasta maloprodaje usporila je na 1,8% s prethodnih 2,7%. Na obvezničkom tržištu, prinos na njemačku dvogodišnju obveznicu iznosi 1,87% (+4 bp) te na desetogodišnju obveznicu prinos je 2,73% (+9 bp).

Kina i Japan
Japanski burzovni indeksi oslabili su tijekom tjedna, pod pritiskom trgovinskih napetosti sa SAD-om i mješovitih domaćih gospodarskih podataka. SAD je najavio povećanje carina na japanske proizvode na 25%, s primjenom od kolovoza 2025., što je donekle ublažilo tržišnu reakciju. Rast nominalnih plaća u Japanu znatno je usporio u svibnju, dok su realne plaće pale, što dodatno smanjuje očekivanja od skorog povećanja kamatnih stopa. Kineski burzovni indeksi porasli su nakon što su podaci o deflaciji pojačali očekivanja novih poticajnih mjera. Proizvođačke cijene pale su za 3,6% u lipnju, dok su potrošačke cijene blago porasle za 0,1%, što analitičari tumače kao rezultat ranijih državnih intervencija. Vlasti najavljuju daljnje mjere za suzbijanje deflacije i restrukturiranje industrije, uz fokus na poticanje domaće potražnje.

OTP Invest fondovi Kupi udjele u fondu

Izvor: OTP Invest / Hrportfolio.hr