Globalna tržišta bilježe rast potaknuta ublažavanjem monetarne politike i solidnim makroekonomskim pokazateljima. U fokusu investitora su smanjenje inflacije u eurozoni, mogući poticaji u Kini te postupna normalizacija politike u Japanu.

Hrvatska: U nedavno zaključenom upisu trezorskih zapisa prikupljeno je ukupno 1,33 milijarde eura, znatno iznad planiranih 750 milijuna eura.
SAD: Pozitivni podaci o zapošljavanju potaknuli su rast dioničkih indeksa i prinosa na obveznice, unatoč mješovitim signalima s tržišta rada.
Europa: Europska središnja banka snizila je kamatnu stopu na 2% nakon usporavanja inflacije, dok je gospodarstvo u prvom tromjesečju raslo snažnije od očekivanja.
Japan: Japanske burze oslabile su zbog slabijih podataka o potrošnji i realnim plaćama, dok tržište iščekuje daljnje korake BoJ-a u normalizaciji politike.
Kina: Slabi PMI podaci povećali su očekivanja novih poticaja, što je poduprlo rast kineskih burzi.

Hrvatska

Inflacija u Hrvatskoj je u svibnju ubrzala na 3,5% godišnje, u odnosu na 3,2% u travnju, pri čemu su potrošačke cijene na mjesečnoj razini porasle za 0,4%, pokazuju preliminarni podaci DZS-a. U nedavno zaključenom upisu trezorskih zapisa prikupljeno je ukupno 1,33 milijarde eura, znatno iznad planiranih 750 milijuna eura. Građani su u prvom krugu upisali gotovo 810 milijuna eura, dok su institucionalni ulagači u drugom krugu upisali dodatnih 523,7 milijuna eura. Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u prvom kvartalu za 2,9% na godišnjoj razini, što je 17. uzastopni kvartal rasta, ali s nešto slabijom dinamikom u odnosu na prethodni kvartal kada je rast iznosio 3,9%. Ministarstvo financija najavilo je novi upis trezorskih zapisa 9. lipnja, u iznosu od 850 milijuna eura, ročnosti 91 dan i uz godišnji prinos od 2,60%, s dospijećem 18. rujna 2025. Prvi krug upisa bit će otvoren za građane, a drugi za institucionalne ulagače. Turizam je u travnju ostvario značajan rast - u komercijalne objekte stiglo je 1,2 milijuna turista, s ukupno 3,3 milijuna noćenja, što predstavlja povećanje od 14,8%, odnosno 18,4% u odnosu na travanj 2024.

SAD

Tijekom proteklog tjedna dionice malih kompanija predvodile su rast, pri čemu je indeks Russell 2000 porastao za značajnih 3,19%. Tehnološki Nasdaq porastao je za 1,5%, dok je industrijski Dow Jones jačao za 1,1%. Svi su time pridonijeli rastu S&P 500 indeksa, koji je sada također u pozitivnom teritoriju za ovu godinu. Rast je potaknut optimizmom vezanim uz dionice povezane s umjetnom inteligencijom (AI), posebice nakon objava boljih nego očekivanih kvartalnih rezultata određenih kompanija. Dodatni poticaj dala je vijest da Meta ulazi u 20-godišnji ugovor s kompanijom Constellation Energy kako bi osigurala energiju za svoje AI operacije. Isto tako pozitivnom sentimentu doprinio je održan telefonski razgovor u četvrtak između američkog predsjednika Donalda Trumpa i kineskog predsjednika Xija Jinpinga, koji je prema Trumpovim riječima imao vrlo pozitivan ishod za obje zemlje, što je potaknulo nadu kod investitora. Glavna ekonomska vijest tjedna bio je izvještaj o zaposlenosti u SAD-u, objavljen u petak. Podaci su pokazali da se tržište rada hladi, ali sporijim tempom nego što se očekivalo. U svibnju je otvoreno 139.000 novih radnih mjesta, nešto manje nego u travnju (naknadno revidiranih 147.000), ali iznad očekivanja analitičara (130.000). Nezaposlenost je ostala na razini od 4,2%, što je u skladu s razinom na kojoj se drži još od svibnja 2024. Dionice i prinosi na državne obveznice porasli su nakon objave podataka. Industrijski sektor bilježi pad već treći mjesec zaredom. Prema ISM-u, PMI za industriju u svibnju pao je na 48,5%, ispod očekivanih 49,5%, što je najniža razina od studenog. Uvoz je oštro pao, a cijene ulaznih troškova nastavile su rasti. Ni sektor usluga nije prošao bolje - PMI je skliznuo na 49,9%, prvi put ispod 50% od lipnja 2024. Pad novih narudžbi bio je izražen, no indeks zaposlenosti blago se oporavio i vratio u pozitivnu zonu. Na tržištu obveznica, prinosi na američke državne obveznice porasli su nakon objave podataka o zaposlenosti. Prinos na američku dvogodišnju državnu obveznicu kretao se oko 4,01%, a prinos na američku desetogodišnju obveznicu nosi oko 4,49%.

Europa

Europska tržišta porasla su zahvaljujući usporavanju inflacije i smanjenju kamatnih stopa. STOXX 600 porastao je za 0,90%, potaknut usporavanjem inflacije i ublažavanjem monetarne politike Europske središnje banke (ECB). Dodatno je pomogla i snažna američka statistika zaposlenosti, koja je ublažila strahove od recesije. Među nacionalnim indeksima, njemački DAX i talijanski FTSE MIB porasli su za 1,2%, francuski CAC 40 za 0,9%, a britanski FTSE 100 za 0,75%. ECB je, prema očekivanjima, snizio depozitnu kamatnu stopu za 0,25 postotnih bodova - na 2%, najnižu razinu od 2022. Predsjednica Christine Lagarde izjavila je da je ECB gotovo završio ciklus smanjenja kamatnih stopa, koji uključuje osam smanjenja od srpnja 2024. Isto tako, dodala je da je trenutna razina politika na dobrom mjestu i da će buduće odluke ovisiti o gospodarskim podacima, bez unaprijed određenog puta. Tržišta trenutno očekuju još jedno smanjenje, najvjerojatnije u rujnu. Gospodarstvo eurozone snažnije je poraslo nego što se ranije mislilo. BDP eurozone porastao je 0,6% u prvom tromjesečju - dvostruko više od prvotne procjene Eurostata - što je najbrži rast od trećeg kvartala 2022. Zasluge pripadaju snažnom rastu u Irskoj i revidiranoj višoj procjeni za Njemačku. Godišnja inflacija pala je u svibnju na 1,9%, s 2,2% u travnju, zahvaljujući nižim cijenama energije i usluga. Temeljna inflacija (bez hrane i energije) također je pala - s 2,7% na 2,3%. Industrijska proizvodnja u Njemačkoj i Francuskoj podbacila je u travnju. U Njemačkoj je pala za 1,4% nakon prethodnog rasta od 2,3%, uslijed slabijeg izvoza. Ipak, narudžbe u industriji iznenadile su pozitivno s rastom od 0,6% (očekivao se pad). Francuska je zabilježila pad industrijske proizvodnje od 1,4%, najviše zbog pada u proizvodnom sektoru. Prinosi na europske državne obveznice tijekom prošlog tjedna su porasli. Njemačka dvogodišnja obveznica trenutno nosi prinos 1,84% (+5 bp), a desetogodišnja obveznica ima prinos od 2,53%.

Kina i Japan

Trgovinski pregovori sa SAD-om nisu donijeli dogovor, ali bi sporazum mogao biti najavljen na G7 summitu u lipnju. Prinos na 10-godišnje japanske obveznice pao je na 1,46%. Potrošnja kućanstava i realne plaće oslabile su, no BoJ i dalje vidi umjeren oporavak i ostaje spreman na daljnje povećanje kamata. Kineske burze su porasle - CSI 300 +0,88%, Shanghai +1,13%, Hang Seng +2,16%, potaknute očekivanjima novih poticaja zbog slabih ekonomskih pokazatelja. PMI industrije (Caixin) pao je ispod 50, što ukazuje na pad aktivnosti. Kineska središnja banka već je poduzela korake prema ublažavanju monetarne politike, uključujući snižavanje ključnih kamatnih stopa i smanjenje obvezne rezerve za banke.

OTP Invest fondovi Kupi udjele u fondu

Izvor: OTP Invest / Hrportfolio.hr