Strahovi od carina opteretili su europske dionice, dok su nade u smanjenje kamatnih stopa podupirale američko tržište. Wall Street je tijekom proteklog tjedna dostigao nove visine, dodatno potaknut prekidom vatre između Izraela i Hezbollaha. S druge strane, europska tržišta dionica nastavila su padati, suočena s neizvjesnim ekonomskim izgledima u eurozoni, što bi moglo natjerati ECB na novo smanjenje kamatnih stopa u prosincu. Unatoč tome, tržište ostaje osjetljivo, osobito zbog gospodarskih problema u Njemačkoj i političkih previranja u Francuskoj. Nominacija Scotta Bessenta za američkog ministra financija, poznatog po umjerenom pristupu carinama, dovela je do pada prinosa na 10-godišnje američke obveznice.

SAD

Dionice su zabilježile još jedan tjedan rasta, podižući Dow Jones Industrial Average, S&P 500 i S&P 400 MidCap na rekordne najviše razine unutar dana. U ponedjeljak je Russell 2000 dosegao najvišu unutardnevnu vrijednost, zasjenivši rekordnu vrijednost koju je uspostavio prije nešto više od tri godine. Tržišta su bila zatvorena u četvrtak zbog obilježavanja Dana zahvalnosti, iako je trgovanje bilo relativno snažno uoči praznika. Unutarnja politika i geopolitički čimbenici bili su glavni pokretači raspoloženja tijekom tjedna. Čini se da su u ponedjeljak ulagači pozdravili imenovanje Scotta Bessenta, veterana upravitelja hedge fondova, od strane novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa za ministra financija. Smatra se da Bessent donosi način razmišljanja s Wall Streeta, dajući prednost ekonomskoj stabilnosti i kontroli inflacije s odmjerenim pristupom carinama. Međutim, iste te večeri novoizabrani predsjednik iznenadio je mnoge objavom na svojoj stranici društvenih medija, Truth Social, kako planira brzo uvesti carine od 25% na uvoz iz Meksika i Kanade, zajedno s dodatnim carinama od 10% na uvoz iz Kine. Kao posljedica najavljenih carina, u utorak su dionice Forda i General Motorsa (GM) oštro pale zbog zabrinutosti uslijed velikog oslanjanja proizvođača automobila na prekograničnu trgovinu s Kanadom i Meksikom, što uključuje i otprema autodijelova i završna montaža. Čini se da je vijest o sporazumu o prekidu vatre između Izraela i Hezbollaha, prvi put objavljena u ponedjeljak, a službeno objavljena u utorak, podržala raspoloženje i možda zasjenila zabrinutost zbog obnovljenih carina. Dionice energenata pale su jer su se cijene nafte povukle kao odgovor na smanjena strahovanja od širenja sukoba koji uključuje Iran. Jedan od čimbenika koji je podupirao neuobičajeno velike količine tijekom trgovačkog tjedna bilo je objavljivanje mnoštva pomno praćenih gospodarskih izvješća u srijedu. Uglavnom su bili u skladu s očekivanjima, no bilo je i iznimaka. Osobni dohodak porastao je za 0,6% u listopadu, što je otprilike dvostruko više od konsenzusnih procjena, dok je osobna potrošnja porasla za 0,4%, što je korak iznad očekivanja. Prodaja kuća također je prkosila očekivanjima o padu i porasla za 2,0%, čak i nakon što je rujanski dobitak revidiran na 7,5%. Suprotno tome, čini se da je proizvodni sektor i dalje u padu. Narudžbe trajne robe porasle su samo 0,2% u listopadu, znatno ispod konsenzusnih očekivanja od oko 0,5%. Čini se da je Trumpov odabir Bessenta za ministra financija doveo do oštrog smanjenja dugoročnih prinosa na trezorske obveznice tijekom tjedna, pri čemu je prinos na referentnu 10-godišnju obveznicu pao za oko 15 baznih bodova.

Europa

STOXX 600 završio je tjedan s rastom od 0,32%, nadvladavši neizvjesnost oko američkih trgovinskih carina i izgleda za kamatne stope. Glavni dionički indeksi bili su mješoviti. Njemački DAX porastao je 1,57%, ali je talijanski FTSE MIB pao 0,70%, a francuski CAC 40 izgubio je 0,29%. Međutim, britanski FTSE 100 ojačao je 0,24%. Godišnja inflacija u eurozoni ubrzala se drugi mjesec u studenom na 2,3% s 2,0% u listopadu. Povećanje je očekivano jer prošlogodišnji padovi cijena energije više nisu uključeni u godišnje stope. Međutim, temeljna inflacija neočekivano je ublažena. Cijene usluga pale su na 3,9% s 4,0%, dok je temeljna inflacija ostala na 2,7%. Financijska tržišta i dalje očekuju da će ECB sljedećeg mjeseca smanjiti troškove zaduživanja, iako veličina smanjenja ostaje neizvjesna. Mješoviti ekonomski podaci pokazali su da je njemačko gospodarstvo nastavilo usporavati u posljednjem kvartalu ove godine. Maloprodaja je u listopadu uzastopno smanjena za 1,5%, što je mnogo gore od pada od 0,5% koji su predviđali analitičari. Ipak, tržište rada pokazalo je određenu otpornost u studenom. Broj nezaposlenih porastao je za sezonski prilagođenih 7.000 na 2,86 milijuna, što je znatno manje od konsenzusnih predviđanja od 20.000. Stopa nezaposlenosti ostala je stabilna na 6,1%. U Francuskoj je premijer Michel Barnier izmijenio predloženi proračun za 2025. kojim se traži ušteda od 60 milijardi eura, odustajući od planova za povećanje poreza na električnu energiju nakon što je čelnica krajnje desnice Marine Le Pen zaprijetila raspisivanjem glasanja o povjerenju i svrgavanjem koalicijske vlade. Odobrenja hipotekarnih kredita za kupnju kuća u Ujedinjenom Kraljevstvu, porasla su na najvišu razinu od kolovoza 2022. Unatoč tome, drugi pokazatelji ukazuju na to da je potražnja potrošača ostala slaba.

Japan

Japanska tržišta dionica zabilježila su skromne gubitke tijekom tjedna, pri čemu je Nikkei 225 pao za 0,2%, a TOPIX za 0,6%. Tržišta su zabilježila pad jer su geopolitički rizici utjecali na sklonost globalnih ulagača riziku, potaknuvši potražnju za imovinom koja se smatra sigurnijom zbog čega je jen ojačao. Naknadno jačanje predstavljalo je vjetar u leđa japanskim industrijama koje se bave izvozom. Daljnja podrška jenu došla je od vruće domaće inflacije, koja je potaknula nagađanja o mogućem vremenu sljedećeg povećanja kamata BoJ. Prognoze su uglavnom podijeljene između prosinca i siječnja. Osnovni indeks potrošačkih cijena (CPI) za područje Tokija, koji se smatra vodećim pokazateljem trendova u cijeloj zemlji, porastao je 2,2% na godišnjoj razini u studenom, više od konsenzusnih očekivanja i više od 1,8% na godišnjoj razini u listopadu. Guverner BoJ-a Kazuo Ueda rekao je da će se kamatne stope povećati ako gospodarstvo i cijene budu u skladu s predviđanjima središnje banke. Japanski premijer Shigeru Ishiba održao je govor u parlamentu u kojem je iznio svoju najnoviju viziju politike dok traži odobrenje za dodatni proračun za financiranje novog paketa poticaja usmjerenog na jačanje gospodarstva, posebno u ruralnim područjima, i pomoć u borbi protiv negativni učinci inflacije na poduzeća i kućanstva. Ishiba želi uspostaviti uvjete u kojima rast plaća nadmašuje inflaciju, a rast pokreću ulaganja.

Kina

Kineske dionice porasle su jer su nade u veću potporu vlade ublažile zabrinutost oko potencijalnog povećanja carina u SAD-u. Shanghai Composite dobio je 1,81%, dok je blue chip CSI 300 dodao 1,32%. U Hong Kongu je Hang Seng porastao za 1,01%. Narodna banka Kine ubrizgala je 900 milijardi RMB u bankovni sustav putem svojeg sredstva za srednjoročno kreditiranje i ostavila kreditnu stopu nepromijenjenom na 2%, kao što se očekivalo. Oštar porast izdavanja obveznica lokalnih vlasti povećat će pritiske na likvidnost u bankarskom sustavu prema kraju godine dok Peking pojačava napore za poticanje gospodarstva. Uz strože uvjete likvidnosti i prijetnje dodatnim carinama SAD-a, analitičari predviđaju da će vlada provesti daljnje politike za konsolidaciju gospodarstva 2025. Profiti industrijskih tvrtki pali su za 10% u listopadu u odnosu na godinu prije, smanjujući se u odnosu na pad od 27,1% u rujnu. Sporiji pad djelomično se pripisuje vladinim mjerama potpore i rastu dobiti u industriji opreme i visokotehnoloških proizvodnih industrija.