Čelnik Fed-a J. Powell u govoru pred Senatom krajem mjeseca nije mijenjao retoriku sa zadnje sjednice te opisuje američko gospodarstvo kao stabilno i zdravo. Isto tako naglašava da trenutno vrlo snažno tržište rada nema značajan utjecaj na inflaciju te tako potvrđuje razloge za strpljivost Fed-ove monetarne politike u vezi podizanja referentnog kamatnjaka. Američki predsjednik Trump potpisao je zakon o sigurnosti i tako izbjegao još jednu blokadu rada Vlade, ali je proglasio izvanredno stanje kako bi dobio sredstva za izgradnju zida na američko-meksičkoj granici. U fokusu je bila i kvartalna objava rasta američkog BDP-a (2,6%) koja je potvrdila usporavanje američkog gospodarstva, ali manje od očekivanja.

Europska Komisija smanjila je prognozu rasta gospodarstva Eurozone u 2019. i 2020. Očekuje se rast od 1,3% u 2019. te 1,6% u 2020. Isto tako smanjeni su i izgledi jačanja inflatornih pritisaka. Faktori koji su utjecali na smanjenje prognoze rasta su neizvjesnost Brexit-a, trgovinske tenzije, slabljenje kineskog rasta, civilni sukobi u Francuskoj te fiskalna kriza u Italiji.

Britanska premijerka Theresa May ponudila je mogućnost odgode izlaska Velike Britanije iz Europske unije ukoliko njen sporazum o raskidu ne bude prihvaćen od strane parlamenta. Zastupnicima će biti ponuđeno glasanje 13. i 14. ožujka o opciji izlaska bez dogovora ukoliko se ne usuglase do 12. ožujka. Ako takva opcija bude odbijena, 14. ožujka održat će se glasovanje o kratkom i ograničenom produljenju odgode Brexit-a.

Američki predsjednik Donald Trump odgodio je podizanje tarifa na kineski uvoz najavljeno za početak ožujka zbog postizanja značajnog napretka u pregovorima. Američki službenici potvrdili su napredak na području valutne manipulacije, ali još uvijek postoje razilaženja oko zaštite intelektualnih prava i mehanizama primjene potencijalnog sporazuma. Trump i Xi dogovorili su sastanak koji bi se trebao održati idući mjesec.

Europska Komisija objavila je da Hrvatska više nije zemlja s prekomjernim neuravnoteženostima te ju sada klasificira kao zemlju s umjerenim neuravnoteženostima. Smatraju da je gospodarski razvoj pomogao postupnoj korekciji postojećih neravnoteža poput visoke razine javnog i vanjskog duga. Isto tako vidljivo je razduživanje privatnog sektora. Objavljeni podaci za prosinac zaokružili su 2018. godinu i potvrdili još jednu odličnu turističku sezonu u Hrvatskoj. Godišnji rast ukupnog broja dolazaka turista podržan je većim brojem dolazaka i stranih i domaćih turista ( +14,9%, odnosno +5,6%).

Nakon što je većina hrvatskih kompanija objavila svoje financijske rezultate za posljednji kvartal 2018. godine možemo zaključiti da su rezultati iznad očekivanja. Posebno je iznenadio financijski sektor gdje su banke ostvarile visoku profitabilnost i pad udjela loših kredita, uslijed čega su neke banke povećale dividendu.

Dionička tržišta

Nakon snažnog rasta globalnih dioničkih tržišta u siječnju, trend je nastavljen i u veljači. Tome su najviše pridonijeli dobri kvartalni rezultati kompanija te postignut napredak u trgovinskim pregovorima između SAD-a i Kine. Tako su glavni dionički indeksi u veljači ostvarili sljedeće stope rasta: NASDAQ Composite (+3,44%), Dow Jones (+3,67%), S&P 500 (+2,97%). Pozitivan sentiment globalnih investitora zahvatio je i europska dionička tržišta, unatoč negativno revidiranoj stopi rasta Eurozone od strane Europske Komisije i neizvjesne situacije oko Brexit-a. Tako su na mjesečnoj razini vodeći europski indeksi ostvarili sljedeće rezultate: njemački DAX (+3,07%), francuski CAC40 (+4,96%) i britanski FTSE100 (+1,52%).

Hrvatsko dioničko tržište ostvarilo je rast vrijednosti (+2,11%) na krilima dobrih kvartalnih rezultata hrvatskih kompanija. Opreznost oko napretka trgovinskog sporazuma i iščekivanje konkretnih vijesti utjecali su na minimalnu mjesečnu promjenu vrijednosti MSCI EM dioničkog indeksa (+0,10%).

Obveznička tržišta

Negativno revidirane prognoze rasta ključnih gospodarstava Eurozone od strane Europske Komisije pritisnule su cijene europskih obveznica. Bijeg investitora u sigurnije klase imovine posljedično je pogurao prinos na desetogodišnji njemački Bund blizu najnižih razina (0,09%). Hrvatske euroobveznice ponovno bilježe rast cijena pri čemu je vidljiva pojačana potražnja za eurskim izdanjima na duljem kraju krivulje prinosa.

Ministarstvo financija je na domaćem tržištu izdalo državnu obveznicu uz valutnu klauzulu vrijednosti 500 milijuna eura, te obveznicu u kunama u vrijednosti od 5 milijardi kuna. Trogodišnja obveznica u eurima izdana je uz prinos od 0,66%, dok prinos na 11-godišnju kunsku iznosi 2,41%. Potražnja je bila veća od očekivanja pa se Ministarstvo financija zadužilo za ukupno 8,7 milijardi kuna, 2,7 milijardi kuna više nego što je bilo prvotno planirano.

Novčano tržište

Snažnija ponuda deviza tokom mjeseca pritisnula je HNB da izvrši prvu ovogodišnju deviznu intervenciju. Ukupno je otkupljeno 450,3 milijuna eura po prosječnom tečaju 7,41686. Tijekom mjeseca tečaj EUR/HRK kretao se u rasponu od 7,400 do 7,430 kuna za euro i zabilježio mjesečnu promjenu +0,06%. Aprecijacijski pritisci na dolar utjecali su na pomicanje tečaja EUR/USD na 1,126, ali se krajem mjeseca stabilizirao na razini 1,137 dolara za euro.

U veljači su održane tri aukcije trezorskih zapisa, te je Ministarstvo financija prihvatilo ponude u iznosu od 3,662 milijardi kuna s rokom dospijeća 364 dana uz prinos 0,09%, te 200 milijuna kuna s rokom dospijeća 182 dana uz prinos 0,06%. Višak likvidnosti u sustavu je privremeno pao namirom izdanih državnih obveznica, ali isplatom mirovina vratio se iznad 30 milijardi kuna, te tržišne kamatne stope nisu zabilježile zamjetne promjene.

Tečajnica fondova ZB Investa