Zapisnik sa sjednice održane u travnju potvrdio je očekivanja kako Fed trenutno ne razmišlja o povećanju ili smanjenju referentnog kamatnjaka. Glavna premisa i dalje je strpljenje, a nedavno usporavanje inflacije smatra se privremenim. Izražen je optimizam oko rasta američkog gospodarstva do kraja ove godine. Američki predsjednik Donald Trump dodatno je povisio carinske tarife na uvoz iz Kine i tako doveo u pitanje izglede za konačno rješenje trgovinskog spora. Odnosi su dodatno narušeni nakon što je SAD dodao kinesku kompaniju Huawei na popis kompanija s kojim američke tvrtke ne smiju poslovati osim ako nemaju posebnu dozvolu.

U eurozoni su se u posljednje vrijeme pojačale špekulacije o smanjenju kamatnih stopa. Posljedično, stope Euribora kreću se na nižim razinama već nekoliko tjedana, a terminski ugovori koji određuju prekonoćnu stopu za šest mjeseci su ispod trenutne stope depozita od -0,4%. Dodatno, dugoročne kamatne stope također bilježe silazni trend. Iako će do ljeta stopa inflacije pasti na 1%, a prema trenutnim anketama, rast BDP-a u drugom tromjesečju bit će niži nego u prvom, ostaje za vidjeti hoće li se ESB suprotstaviti špekulacijama o smanjenju kamatnih stopa na sastanku u lipnju.

Theresa May najavila je odlazak s mjesta britanske premijerke 7. lipnja, podlegavši tako pritiscima iz svoje vladajuće Konzervativne stranke u pokušaju prekidanja blokade u parlamentu oko odlaska Velike Britanije iz Europske unije. Njene prijedloge Parlament je triput odbacivao, a po svemu sudeći i posljednji, četvrti prijedlog neće biti uspješan.

Rast cijena sirove nafte zaustavljen je u svibnju. Nafta tipa WTI i Brent zabilježili su negativnu mjesečnu promjenu cijene od čak -16,29%, odnosno -11,41%. Cijene sirove nafte ostaju osjetljive na geopolitička kretanja pa tako doprinos iranske proizvodnje ostaje nesiguran s obzirom na američke sankcije ali i na činjenicu da je Saudijska Arabija optužila Iran kako podupire terorističke napade.

Prva procjena Državnog zavoda za statistiku pokazala je kako je BDP u prvom kvartalu 2019. realno veći za čak 3,9% u odnosu na isti kvartal 2018., dok su prognoze analitičara prosječno bile na razini od 2,6%. To je veći rast u odnosu na prosjek EU, a ponajviše se zahvaljuje rastu investicija i osobne potrošnje. Rezultat je to povoljnih kretanja na tržištu rada (rast plaća i zaposlenosti), potisnute inflacije, povoljnih kretanja u turizmu i niskih troškova financiranja. Snažan rast bruto investicija u fiksni kapital bio je očekivan obzirom na dvoznamenkasti realni rast javnih investicija u 2018. od 25,9%. Pulsko brodogradilište Uljanik, sa svojih 1118 preostalih radnika završilo je u stečaju. Kako se lančano otvaraju stečajevi po drugim društvima u Uljanik grupi, tako je stečaj sve izgledniji i za 3. maj. Premijer Andrej Plenković izjavio je da stečaj ne znači kraj Uljanika te najavio novi dolazak kineske delegacije u Uljanik i Brodarski institut.

Dionička tržišta

Američki dionički indeksi doživjeli su značajnu korekciju uslijed eskalacije trgovinskog sukoba između SAD-a i Kine te obnovljenim strahom investitora od usporavanja globalnog gospodarstva. Negativan sentiment investitora pridonio je padu vrijednosti glavnih indeksa u svibnju: NASDAQ Composite (-7,93%), Dow Jones (-6,69%), S&P 500 (-6,58%). Negativan trend prelio se i na europska dionička tržišta te su zabilježila negativan mjesec kao posljedica trgovinskog sukoba, pojačane neizvjesnosti u vezi Brexita uslijed ostavke T. May na mjesto premijerke te usporavanja gospodarstva Eurozone. Tako su na mjesečnoj razini vodeći europski indeksi ostvarili sljedeće rezultate: njemački DAX (-5,00%), francuski CAC40 (-6,78%) i britanski FTSE100 (-3,46%).

Hrvatsko dioničko tržište ostvarilo je blagi rast vrijednosti na mjesečnoj razini (+0,72%), dok je pesimizam oko rezultata trgovinskih pregovora utjecao na negativnu mjesečnu promjenu vrijednosti MSCI EM dioničkog indeksa (-7,53%).

Obveznička tržišta

Eskalacija trgovinskog sukoba i povećani strah investitora od usporavanja globalnog rasta povećali su potražnju za sigurnijim klasama imovine. Tako su prinosi na referentna svjetska dužnička izdanja zabilježila značajan pad vrijednosti. Prinos na njemački Bund zaustavio se na -0,20%, dok je na američku desetogodišnju državnu obveznicu prinos iznosio 2,12%. Hrvatske euroobveznice prate kretanja na globalnim i regionalnim tržištima uz pad prinosa, a trend se prelijeva i na domaće tržište gdje se prinos na desetogodišnje kunsko izdanje zadržava ispod 1,80%. S druge strane, u Italiji je zabilježen porast prinosa na dužnička izdanja, budući da je zamjenik premijera M. Salvini pojačao napetosti oko proračunskog deficita.

Novčano tržište

Mjesec su obilježili deprecijacijski pritisci na kunu te je tečaj EUR/HRK zaključio mjesec na razini 7,421 kuna za euro i zabilježio mjesečnu promjenu +0,09%. Aprecijacijski pritisci na dolar utjecali su na pomicanje tečaja EUR/USD na 1,117 dolara za euro, uz negativnu mjesečnu promjenu od -0,41%.

U svibnju je Ministarstvo financija izdalo 200 milijuna kunskih trezorskih zapisa ročnosti 91 dan, 283 milijuna ročnosti godinu dana te 16 milijuna uz valutnu klauzulu ročnosti godinu dana. Prinosi su iznosili 0,03%, 0,08% te 0,00%. Izostanak potražnje na redovitoj operaciji HNB-a uz kamatnu stopu 0,30% posljedica je viška likvidnosti u sustavu od gotovo 30 milijardi kuna.

Tečajnica fondova ZB Investa